Salata je lisnato povrće, skoro neizostavni dio dnevnog obroka. Kako praktički 95 % salate čini voda, to je i njezina energetska vrijednost sukladna tome i iznosi oko 65 kJ/100 g. No to nikako ne umanjuje njezinu hranjivu vrijednost, jer obiluje dragocjenim mineralima i vitaminima.

Od mineralnih tvari najviše ima kalcija, željeza i magnezija a od mikroelemenata joda, mangana, bakra, kobalta, nikla i silicija. Od vitamina sadrži najviše vitamina C (24 mg/100 g) pa karotina, gotovo sve vitamine B grupe te vitamin E. Najvredniji ljekoviti sastojak salate je njezin mliječni sok koji sadrži tvar laktukarij, koji ublažava boli, smiruje i osigurava miran san.

Postoji bezbroj sorti koje dijelimo po obliku rozete, po obliku lista, po boji, po strukturi lista, po klimatskim zahtjevima i sl.

Salata je biljka skromnih zahtjeva na toplini. Klije već na temperaturi od 3,5^oC. Kod temperatura tla iznad 20^oC klijavost je znatno umanjena. Kako bi se u ljetnim mjesecima izbjeglo smanjeno klijanje, treba sjeme u prohladnoj prostoriji prednaklijati.

Sije se 4 - 5 tjedana prije presađivanja. Presađuje se kada su razvijene 4 - 6 lista, na istu dubinu, na kojoj je presadnica izrasla. Presađivati je najbolje pred večer u navlaženu zemlju.

Nakon presađivanja potrebno je presadnice zalijevati.

Kako je salata samooplpdna, može se na vrtu spremati sjeme više sorti salate, time da biljke nisu baš jedna pokraj druge. Kod temperatura iznad 20^oC i produljenog dnevnog osvjetljenja počne se razvijati cvjetna stabljika., koja naraste i do metar visine. Sjeme je zrelo kada se na oko 50% cvjetića pojave bijeli papusi. Stabljika se ujutro odreže i osuši u prozračnoj prostoriji. Kada je sjeme suho, se oruni, prosije, provjetri i spremi u papirnatu vrećicu.

Od jedne biljke može se dobiti do 5 g. sjemena, što iznosi oko 4 - 5 tisuća sjemenki.

Bijelu trulež salate izazivaju dvije vrste gljivica, koje napadnu salatu najčešće prije tehnološke zrelosti. Askospore prodiru u korijen biljke. Korjenov vrat polako trune, a glavica salate lako se odvaja od korijena. Preventivna zaštita je široki plodored. Uspješno se može ova bolest suzbijati fungicidima i to u tijeku vegetacije kada biljka razvije 4 - 5 listova. Upotrebljavaju se "Ronilan", "Kidan" i "Teldor SC 500".

Maslenke:
Atrakcija: Glavice su ispupčene, srednje veličine i čvrste. Vanjski listovi su sivo-zelene boje a unutarnji žutozeleni.

Casard: Rozeta joj je srednje veličine i malo produženih čvrstih glavica. Unutarnji listovi su blijedo zelene boje. Listovi su glatki i sjajni.

Četiri godišnja doba: Glavice su joj dosta velike tamno zelenog lišća sa crvenim rubovima. Sije se od početka marta pa do kraja oktobra na dubinu od 0,5 cm. Kada narastu 4 lista se presađuje na razmak 25 x 40 cm. Temperatura klijanja min. 10^oC. Traži sunčani položaj. Naraste do 30 cm. Dozrijeva od maja pa do prvih mrazeva. Odlična!

Majska kraljica: Tvori srednje krupne loptaste glavice, mase 100 - 120 g. Listovi su slabo naborani sa crvenkastim obrubom. Dosta lako odlazi u cvat.

Nansen: Je zimska sorta sa srednje krupnim glavicama svijetlo-zelene boje. Veoma je otporna na niske temperature.

Zimska rjavka: Tvori velike glavice sa velikim mekim listovima crvenkasto-smeđkaste boje. Otporna je na niske temperature.

Kristalke:
Fortunas: Holandski uzgajivači uspjeli su uzgojiti kristalku, koju više ne napada salatna lisna uš (Nasonovia ribisnigri), koja se nastani u samoj glavici, pa se je ne može uništavati, a prouzrokuje trulež glavice. Napadaju ju još druge lisne uši, no te nisu opasne, jer se zadržavaju samo na vanjskim listovima, pa ne prouzrokuju trulež glavice. Može se sijati od proljeća pa do jeseni I u ljetnim vrućinama ne ide brzo u cvat. Glavica, koja je od vanjskih listova odijeljena - kao zelje - je čvrsta i može dugo izdržati u hladnjaku.

Great Lakes: Vrlo ukusna salata, čvrstih listova . Sije se od marta do jula. na razmak od 35 x 35 cm i dubinu od 1 cm. Kada se sadnice presađuju ne saditi preduboko. Poželjan je slijedeći plodored: Pretkultura - plodonosno povrće, postkultura - radić, špinat, mrkva. Jednolično zalijevati. Za permanentni urod sijati svaka tri tjedna. Kao miješana kultura: Celer, rajčica, poriluk, korabica, rotkva. Vrlo dobra!

Ljubljanska ledenka, Vegorka i Posavka su zimske sorte.

Unikum - AS: Je univerzalna ledenka sa debelim hrskavim listovima. Sije se od aprila do jula, a za zimsku salatu august - septembru, Presađuje se u redove razmaka 30 cm na rastojanje od 35 cm. Kod presađivanje ne saditi preduboko, nego samo do dubine do koje je rasla.

Održavati dovoljnu vlagu zemlje. Za kontinuirano upotrebu sijati svaka 3 tjedna. Odlična!

Zagrebačka kristalka: Srednje veličine glavica, koje su na vrhu malo spljoštene i čvrste. Listovi su svijetlo-žuti, naboranog ruba. Sporo tjera u cvat. Dobra!