Mrkva predstavlja važno prehrambeno povrće. Narančasto-crvenkastu boju mrkve daje karotin, iz kojeg nastaje važan vitamin A. Što tamnija boja - to više karotina. Karotin je različito iskoristiv - ovisno o načinu pripreme: Sirova komadna mrkva -2 %, kuhana -18 % a sirova ribana - 82 %. Stoga se kao takova preporučuje za ishranu djece. Obiluje i drugim vitaminima, prije svega grupe B (B₁, B₂, B₅, B₆) te PP, D, E i H.

Od hranjivih sastojaka sadržava najviše ugljikohidrata, od čega potječe i njezina visoka energetska vrijednost -175 kJ/100 g. Sadrži i niz mineralnih tvari a najveća odlika joj je u tome, što je pirjana ili kuhana vrlo lako probavljiva pa je pogodna za ishranu dojenčadi.

Općenito je mišljenje, da je lišće mrkve neprimjereno u ishrani, što je potpuno pogrešno. Ono nije upotrebljivo sirovo kao npr. od peršina i celera, ali je kuhano ili pirjano zajedno sa korijenom isto tako vrijedna namirnica kao korijen, dapače sadrži više mineralnih tvari.

Poznato je da mrkva posjeduje i čitav niz ljekovitih svojstava: Potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih zrnaca, suzbija anemičnost, čuva i poboljšava vid itd.

Traži duboko obrađenu, pjeskovitu, humusnu i dosta vlažnu zemlju.

Kod sijanja mrkve treba imati u vidu, da klica mrkve nema sposobnost "bušenja" pokorice, pa treba kod zemlje koja uslijed oborina ili zalijevanja stvara pokoricu, postupiti kako slijedi:

1. Iskopati odgovarajuću grabicu i u nju nasipati komposta.
2. Grabicu dobro zaliti,
3. Posijati mrkvu i
4. Nasipati preko sjemena odgovarajući sloj rahle zemlje ili komposta

Ukoliko bi se uslijed suše pojavila potreba zalijevanja, to treba obaviti polijevanjem pokraj posijane površine, tako da se zemlja iznad sjemena ne smoči.

Dobro je sijati više sorti, od ranih za tekuću upotrebu pa do kasnih za spremanje.

Prije sjetve mrkve, treba zemlju pognojiti sa cca 1 kg/10 m² NPK (7:74:21) i 0,25 kg/10 m² ureje. Nakon proređivanja dohraniti još sa 0,25 kg/10 m²
Ako lišće počinje poprimat crvenkasto-smeđu boju, došlo je vjerojatno do napada mrkvine muhe. Muha polaže jaja o maju i drugi puta u julu. Zaštita je ista kao kod lukove muhe.

Prirodni način zaštite sastoji se u mješovitom nasadu sa lukom, koji odbija mrkvinu muhu i obrnuto.

Amsterdamska: To je rana sorta, kratkog valjkastog oblika, dužine 10 - 12 cm, promjera 2 - 3 cm. Korijen je narančasto crven, sočan i vrlo ukusan. Sadrži najviše karotena od sveg povrća.

Nantes: (Hibrid 2) Je srednje rana sorta Srednje duga - cilindrična. Sije se od marta do kraj juna u redove razmaka 20 cm na dubinu od 1 cm, a prorjeđuje se na razmak od 6 - 8 cm. Dozrijeva od jula do kraja novembra. Vrlo dobra!

Chantenay: Je kasna sorta pogodna za zimnicu. Korijen je izduženo koničnog oblika sa zatupljenim vrhom. Dužine oko 15 cm i promjera pri vrhu do 5 cm. Sije se od februara pa do oktobra.

Braunschweig: Mrkva koničnog oblika, dužine do 20 cm, promjera pri vrhu do 5 cm. Uzgaja se najviše za zimsku potrošnju.

Crveni div 2: (Flakkeer) Je kasna. vrlo rodna sorta. dobra za zimnicu. Sijati u redove razmaka 20cm, na razmak od 4 - 5 cm, na dubinu 1 - 2 cm od marta do juna,. Za vrijeme klijanja paziti na ujednačenu vlažnost zemlje.. Dozrijeva ovisno o vrjemenu sijanja od jula do oktobra. Odlična!

Dugačka crvena 2: (Pilirana) Sorta je povoljna za zimnicu. Sije se u martu - junu u redove razmaka 20cm na rastojanje 3 cm i na dubinu od 2 cm. Vrijeme klijanja je 14 - 20 dana. Pilirano sjeme se lakše sije, biljke niknu ujednačenije a rast je brži.

Selma -Cara F1: Je mrkva tipa "Nantes", tj. srednje duga, cilindrična. Može se sijati rano za ljetnu berbu a i kasno za zimnicu. daje vrhunske prinose (do 8 kg/m²) i odlične je kvalitete.

Duga tupa: Je mrkva bez tvrdog srca. Sije se od marta do augusta na razmak redova 30 cm. Kad narastu 3 - 4 lista proređuje se na razmak oko 3 cm.