o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
HOBIST: Bojan Šribar
Godišnja potreba
Kalendar sijanja
Uvod
Cikla
Poriluk
Tikvice
Grašak
Kelj pupčar
Bob
Korabica
Celer
Špinat
Kupus
Blitva
Radič
Crni korjen
Rajčica
Luk kozjak
Luk
Endivija
Kukuruz šećerac
Rotkva
Kineski kupus
Patišon
Mahune
Matovilac
Krastavci
Grašak šećerac
Koraba
Češnjak
Novozelandski špinat
Kelj
Komorač
Brokula
Salata
Mrkva
Peršin
Cvjetača
Rabarbara
HOBI
Rajčica (Lycopersicon esculentum)

Rajčica je jedna od najraširenijih povrtnih kultura. Troši se kao svježa, kuhana pa i konzervirana u svim mogućim oblicima. Je biljka toplih predjela.

Energetska vrijednost joj je obzirom da sadrži preko 90 % vode vrlo mala - oko 115 kJ/100 g, No visoka je njezina vrijednost što se tiče vitamina i mineralnih tvari. Po sadržaju vitamina C neznatno zaostaje za limunom - 23 mg/100 g. Nadalje sadrži znatne količine karotina (provitamin A), vitamina B grupe, vitamine E, K i PP. Od mineralnih tvari sadrži znatnu količinu soli kalija - do 300 mg/100 g, natrija magnezija, kalcija, željeza i niz mikroelemenata kao bakra, mangana, bora, kobalta, nikla i radija. Smatra se da je po sadržaju bakra jedna od najbogatijih biljki a po sadržaju željeza nadmašuje mnoge namirnice.

Postoji bezbroj sorti, ovisno o uzrastu biljke, boji ploda (crvena, žuta), otpornosti ploda na transport, svojstvima ploda i sl.

Uzgaja se pomoću sadnica. Prilikom sijanja u supstrat. potrebno je supstrat tretirati sa nekim fungicidom ("Kaptanom", "Radacinebom"), kako bi se spriječio napad crne pjegavosti, trulež korijena i plamenjače, kojima je rajčica dosta podložna. Kada biljčicama naraste prvi pravi list treba ih rasaditi (pincirati) u čašice i to nešto dublje nego što su izrasle, jer se time dobiju jači korjenčići. Nakon prestanka opasnosti od mrazeva, presade se na gredicu na razmak 100 x 80 cm. Traži dobro pognojenu, procjednu humusnu zemlju sa visokim sadržajem vlage. Lega mora biti sunčana. Biljka je osjetljiva na dugotrajne kiše, pa se za zaštitu danas primjenjuju prozračne navlake za čitavu biljku, koje štite i od nametnika a stvaraju i pogodnu mikroklimu.

Mlade presadnice zaštitimo od truleži korijena prskanjem "Ronilanom" ili "Kidanom" uz dodatak "Captana" ili "Ridomila MZ".

Plamenjača: Za zaštitu od plamenjače, rajčicu treba prskati, preventivno već od pojave prva 4 lista a pogotovo u fazi prve cvatnje kontaktnim fungicidima na bazi bakra, kao "Champion" , "Champ", "Cuprablau Z", kombinacijom bakra sa organskim fungicidima kao "Cupramix", "Bakreni antrakol", "Bakreni dithan" ili organskim fungicidima kao "Cineb", "Polyram DF", "Antrakol", "Chromoneb", "Dithan M-45" "Rado-cineb". U razdoblju vrlo toplog i vlažnog vremena, kada su pojačani uvjeti za razvoj plamenjače, prskanje treba obavljati svakih 5 - 6 dana.

Kada je došlo već do oboljenja, treba prskati sistemskim fungicidima kao "Ridomil - MZ", "Ridomil - bakar" "Ridomil - plus", "Galben - M" i "Galben -Cu",

Pepelnica: Za zaštitu od sive plijesni upotrebljava se "Melody Duo WP".

Važno je voditi računa o karenci.

Vrlo je praktičan fungicid "Quadris" , koji isto-vremeno štiti od plamenjače i pepelnice. No kod njegove primjene moramo voditi računa, da se nakon svakog tretiranja sa Qudrisom obave slijedeća dva tretiranja sa nekim drugim preparatom, kako ne bi došlo do pojave rezistencije. Karenca iznosi tri dana.

Pauk Osim plamenjače i pepelnice, rajčica može biti napadnuta i od pauka, što se vrlo često događa za jakih suša u maju, junu i početkom jula. Na licu listova pojave se bjelkaste manje ili veće pjege, a na njihovu naličju je vidljiva fina sivkastobijela pređa u kojoj se nalaze paukovi, njihove ličinke i jaja. Listovi izgledaju kao mramorirani. Listovi kasnije postaju bjeličasti te se posuše. Sa osušenih listova, pauk se seli prema vrhu biljke na mlade listove. Odrasli pauk, kojeg nazivaju još koprivina grinja, nježne je građe, ovalna poluprozirna, žućkasto-zelenkasta tijela, dužine oko 1 mm. Slične su i ličinke.

Napad pauka se vrlo lako razlikuje od zaraze plamenjače, kod koje se na licu listova pojave okrugle, svjetlozelenkaste pjege, koje im daju mozaični izgled. One postupno rastu i postaju uglate, jer ne prelaze nervaturu lista. Na naličju lista je na mjestu pjega vidljiv tamnosivi mašak. Kako zaraza napreduje, pjega je sve više i one postaju starenjem žutosmeđe. Zaraženi listovi se suše i lako lome. Plodovi su sitni i izobličeni.

Pauk se suzbija primjenom insekto-akaricida kontaktnog djelovanja "Meothrin 10 FL" ili "Danirun 11 EC" sa karencom od četiri dana i "Talstar 10 EC" sa karencom od sedam dana. Od postojećih akaricida ima dozvolu i za krastavce samo "Apolo 50 SC", koji djeluje na ličinke, sa karencom od sedam dana.

Vršna trulež: Posebni problem predstavlja neparazitsko oboljenje rajčice, tzv. vršna trulež.

Do pojave vršne truleži dolazi uslijed manjka kalcija u plodovima i to kada količina kalcija, obzirom na suhu tvar, padne ispod 0,25 %. Do pomanjkanja kalcija može doći:

  • uslijed pomanjkanja kalcija u tlu, no to je vrlo rijetko. Češći je uzrok višak kalija u tlu, koji sprječava apsorpciju kalcija. U tom smislu je preporučljivo rajčicu saditi na nekom drugom mjestu. Do pojave viška kalija može doći i od suvišne primjene NPK mineralnih gnojiva sa visokim sadržajem kalija.
  • Nesposobnosti apsorpcije kalcija od same biljke. U jako sušnim periodima može doći i do preraspodjele kalcija u samoj biljci i to u korist povećanja kalcija u lisnoj masi na račun kalcija u plodovima. Količina kalcija je i inače veća u listovima nego u plodovima.

Pomoć u sprečavanju vršne truleži jest dodavanje biljci kalcija preko lišća. Biljke treba prskati 0,3% otopinom kalcijevog nitrata (Ca(NO3)2 ) ili nekim od specijalnih folijarnih gnojiva sa povećanom količinom kalcija kao što su: ¨Fertina Ca specijal˝, ˝Calciogreen 34˝, ˝Kalagreen - Ca˝ i druga.

Prskanje treba obaviti neposredno nakon prve cvatnje i kasnije još do dva prskanja u razmaku 10 do 12 dana.

Sve navedeno za rajčicu, vrijedi i za papriku.

Alambra: Plodovi su vrlo čvrsti te mogu stajati i do tri tjedna. Biljka je otporna na virus duhana, plamenjaču i na niz drugih štetnika. Je rajčica vrlo bujne stabljike, koja uspijeva u toplim a i u hladnijim klimatskim uvjetima. Naraste do visine od 2 m. Plodovi su okrugli, lijepe crvene boje, prosječne mase 150 - 200 g, a po biljci može uroditi do 17 kg. Prve plodove daje već nakon 50 dana.

Mercedes: Naraste do visine od 3 m. Daje od 15 do 18 kg ploda po biljci. Plodovi su teški od 15 - 20 dag. Vrlo su izdašni i za ukuhavanje (salsa, kečap).a kao svježi drže se jako dugo. Sorta je otporna na sve bolesti kao plamenjača, pepelnica, bakterijske bolesti pa čak na virus mozaika duhana. Iako je otporna na bolesti, preporučuje se dezinfekcija kolaca, koji su bili korišteni prethodne godine toplinskim putem - kratkim spaljivanjem na vatri od kartona.. Kako stabljika raste, treba ju redovito privezivati uz kolac. Obzirom da je to F1 hibrid, nije moguća vlastita proizvodnja sjemena. Odlična!

Paprika: Je kasna sorta visoke stabljike. Plodovi su izrazito krupni, čvrsti i nalikuju na papriku - baburu. Težina pojedinih plodova je i preko 500 g. Dosta su mesnati sa malo razvijenih sjemenki. Pokožica je dosta čvrsta. Sorta je prikladna za pripremanje koncentrata. Zdravi plodovi su dosta otporni na manipulaciju i mogu se dosta dugo čuvati. Vrlo dobra!

Roma VF: Stabljika je niska i dosta bujna. Plodovi su jajolikog oblika. Sorta je pogodna za pelato.

Rutgers: Je kasnija sorta krupnih okruglih plodova prosječne težine 160 g. Plodovi su intenzivno crvene boje, ugodnog ukusa, sa malo razvijenih sjemenki. Imaju nježnu pokožicu pa nisu pogodni za transport.

Saint Pierre: Je srednje rana sorta. Veoma je rodna, krupnih, okruglih glatkih plodova, čvrste pokožice. Srednje težine plodova oko 150 g. Plodovi su izrazito slatkastog ukusa. Osim za svježu potrošnju, pogodan je za spremanje soka i koncentrata.

San Marzano: Je dugoljasta rajčica. Sorta je vrlo rodna i dosta rana, Plodovi su teški, mesnati , lijepe crvene boje, tipa "pelat.

Vesuvio 2: Vrlo rodna mesnata rajčica, srednje rana. Kao međukulturu preferira cvjetaču, endiviju, grah, komorač i grašak. Urod je ovisno o klimatskim uvjetima za 3 - 5 mjeseci. Uspijeva na svim tipovima zemlje. Dobra!

Volovsko srce: Je kasna sorta visoke stabljike, izrazito krupnih plodova od preko 500 g. Plodovi su vrlo sočni i ukusni za jelo. Kako su dosta mekani, nisu pogodni za manipulaciju.

Zagrebački rani: Je rana sorta, poluzavršnog tipa rasta biljke. Rodi krupne okrugle mesnate plodove, izrazito crvene boje, prosječne težine 130 g.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus