Mirjana ĆUSTIĆ¹, Milan POLJAK, Lepomir ČOGA, Tomislav ĆOSIĆ, Martina LJUBIČIĆ, Ivan PAVLOVIĆ, Nina TOTH<sup>2

1</sup>Zavod za ishranu bilja
²Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (E-mail: mirjana.custic@agr.hr)

Uvod

Interes za poznavanjem kemijskog sastava hrane, osobito nutritivnom vrijednošću povrća svakodnevno raste (Müller i Hippe, 1987, Ćustić i sur. 2002). Razlog tomu su utjecaji različitih, često puta netočnih informacija, pa je stoga često puta bezrazložno i agresivno napadnuta upotreba mineralnih gnojiva u poljoprivredi. Povrće predstavlja važan izvor minerala (fosfor, kalij, kalcij, magnezij, željezo, mangan, bakar, cink) (Hermann 1969, Lešić i sur 2002), a koji su uključeni u temeljne procese metabolizma. Kako bi se minerali akumulirali u biljci, potrebna je njihova adekvatna zastupljenost u tlu (Maynard i Kirkby 2001). Ukoliko ih u tlu nema u dovoljnoj količini, treba ih dodati u vidu gnojiva. Cilj je stoga ovog rada analizirati kako različiti oblici i količine gnojiva, djeluju na akumuliranje pojedinih minerala u crvenom glavatom radiču, povrću koje se zbog povoljnog djelovanja na ljudski metabolizam sve više konzumira.

Materijal i metode

Identičan gnojidbeni pokus postavljen je na glavatom radiču, metodom latinskog kvadrata sa 5 varijanata gnojidbe: stajski gnoj (5kg m^-2), tri nivoa kompleksnog mineralnog gnojiva NPK-5:20:30 (50, 100 i 150 g m^-2), te negnojena kontrolna varijanta. Istraživanja su provedena u Žumberku i Lici, 1999 i 2000.godine. Vremenske prilike u 1999. g. bile su optimalne za uzgoj radiča, dok je u 2000. g. u periodu vegetacije vladala suša sa visokim temperaturama. Tlo je praškasta ilovača sa pH reakcijom u H_-20 od 5.9-7.0, 2.2 do 3.1 % humusa, 0.25 do 6.9 mg P₂0₅ 100 g^-1 te 7.4 do 14.5 mg K₂0 100^-1 g tla . Sjeme radiča (Leonardo, Bejo Zaden) sijano je u polistirenske kontejnere, razvijene presadnice sadile su se u pokus (40x40 cm) tijekom srpnja, a berba je obavljena u tehnološkoj zriobi radiča (tijekom listopada). Sa svake parcele slučajnim odabirom uzete su 4 glavice radiča za kemijsku analizu. Kalij je određen plamenfotometrijski, fosfor spektofotometrijski, a ostali minerali određeni su AAS- metodom u kiselom mediju iz mokro spaljenog uzorka. Statistička obrada podataka provedena je dvosmjernom analizom; koristeći SAS System Software (SAS, 1989.).

Rezultati i rasprava

Istraživanja pokazuju da u količini fosfora u glavatom radiču nije bilo značajnih razlika, niti prema varijantama gnojidbe, a niti prema godinama i lokacijama (0.87 - 1.26 % P₂O₅), što je u skladu sa navodima nekih drugih autora za slične kulture , ili nešto više nego kod Cichorium endivia (0.46-0.69 % P₂O₅) kako navodi Bergmann, 1992. U količini kalija u glavatom radiču utvrđene su značajne razlike u 1999 godini prema varijantama gnojidbe, na obje istraživane lokacije (Tablica 1). Suprotno tomu u 2000. g. nije bilo značajnih razlika prema varijantama gnojidbe. Utvrđene vrijednosti kalija varirale su od 3.96 do 6.24 % K₂0 ,što je uglavnom u skladu s nekim našim prethodnim istraživanjima (Ćustić, 1996), a više je od navoda Bergmann-a (1992) za neke slične kulture poput Cichorium endivia (1.81-2.41 % K₂0). Vrijednosti kalcija kretale su se od 0.41 -0.74 % Ca, što je također više nego u endivije (0.3 -0.5 % Ca). Vrijednosti magnezija u radiču (0.28-0.46 % Mg), više su od literaturnih za cikoriju (0.10 - 0.13 % Mg). Općenito najniža količina Mg utvrđena je u kontroli bez gnojidbe u Žumberku 1999. Vrijednosti željeza u biljci mogu varirati od 50 -2 00 mg kg^-1 Fe, a poznato je također da je lisnato povrće sklono akumuliranju željeza i da spada u "ferofilne" biljke. U ovim su se istraživanjima vrijednosti željeza u radiču kretale od 151-352 mg kg^-1 (Tablica 1). Nešto niže vrijednosti utvrđene su 2000 u Lici. Gnojidba nije pokazala posebno značajan utjecaj na količinu željeza, iako se 1999 u Žumberku uočava povećanje Fe u gnojenim varijantama. Količine mangana kretale su se od 54 -112 mg kg^-1 Mn (Tablica 1) i više su od literaturnih navoda za slične kulture poput Lactuca sativa capitata (30-100 mg kg^-1 Mn). U kontrolnoj varijanti i varijanti gnojenoj stajskim gnojem utvrđena je 1999 manja količina mangana na obje istraživane lokacije. Vrijednosti cinka u radiču prilično su ujednačene (53 -69 mg kg^-1 Zn) i nisu utvrđene razlike prema varijantama gnojidbe, a u skladu su sa vrijednostima nekih sličnih kultura, poput salate (30 - 80 mg kg^-1). Niti u količini bakra nisu utvrđene značajne razlike temeljem gnojidbe, a vrijednosti variraju od 5 -14 mg kg^-1 Cu, što se kreće unutar navedenih vrijednosti za salatu (7 - 15 mg kg^-1 Cu).

Tablica 1. Količina kalija, magnezija, željeza i mangana u radiču , pri različitoj gnojidbi

Zaključak

Gnojidba je dovela do značajnijeg povećanja količine kalija, te relativnog povećanja magnezija, željeza i mangana u radiču. Važno saznanje za ova istraživanja je da su utvrđene vrijednosti važnih minerala općenito nešto više od literaturnih navoda za slične kulture. Ovo upućuje na zaključak da radič može zaista predstavljati kvalitetan izvor minerala, ukoliko ih i u tlu ima u dovoljnoj količini. U slučaju nedostatka nekog biogenog elementa u tlu potrebno je vršiti gnojidbu njime.

Literatura

1. Bergmann W. (1992) : Nutritional Disorders of Plants. Development, Visual and Analytical Diagnosis. Gustav Fisher Verlag Jena. Stuttgart. New York.

2. Ćustić M. (1996) : Influence of nitrogen fertilization upon the amino acids composition in head chicory. [Dissertation] Zagreb, Croatia.

3. Ćustić M., Horvatić M., Butorac A. ( 2002) : Effects of nitrogen fertilization upon the content of essential amino acids in head Chicory ( Cichorium intybus L. var. foliosum). Sci. Hort. 92 : 205 - 215.

4. Ćustić M., Poljak M., Toth N. (2000) :Effects of nitrogen nutrition upon the quality and yield of head chicory (Cichorium intybus L. var. foliosum). Acta Hort. 533: 401- 410.

5. Hermann K.(1969): Gemüse und Gemüseduerwaren. Verlag Paul Parley. Berlin.

6. Krug H. (1986): Gemuseproduktion, Ein Lehr-und Nachschlagewerk fur Studium und Praxis. Verlag paul parey, Berlin.

7. Lešić R., Borošić J. Butorac I., Ćustić M., Poljak M., Romić D., (2002.) : Povrćarstvo, Zrinski, Čakovec

8. Mengel K., Kirkby A.E., (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition , Kluwer Academic Publisher, Dordrecht, Netherlands

9. Müller K., Hippe J. (1987): Influence of differences in nutrition on important quality ccaracreristics of some agricultural crops. Plant and Soil 100: 35-45.

10. SAS (1989): SAS/STAT User,s guide, Ver.6, Vols.&2,4th edition. SAS Institute, Inc., Cary, NC.