o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2003:
STARE I PRIZNATE SORTE U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI POVRĆA

UTJECAJ ROKOVA UZGOJA I BERBE NA KVALITATIVNA SVOJSTVA KINESKE RAŠTIKE (Brassica rapa L. ssp. chinensis (L.) Hanelt

UTJECAJ MIKORIZE I RAZLIČITO OBOJENIH PE FILMOVA NA PRINOS SLATKOG KRUMPIRA - BATATA (Ipomea batatas L.)

INFLUENCE OF SUBSTRATE COMPOSITION ON THE QUANTITY AND QUALITY OF PLEUROTUS MUSHROOMS YIELD

HIDROPONIJSKI UZGOJ PAPRIKE (Capsicum annuum L.) NA KAMENOJ VUNI

MORPHO - ANATOMICAL CHANGES PRODUCED BY THE PHYTOPHTHORA INFESTANS (MONT.) DE BY. AT THE TOMATO CROP IN GREENHOUSE

NEKE KARAKTERISTIKE SLOVENSKIH SORTI POVRĆA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

THE DROOPING IRRIGATION AND THE WATER CONSUMPTION IN THE CASE OF SOLARIUM CULTIVATED CUCUMBERS

ANALIZA PROFITABILNOSTI PROIZVODNJE RANOG KUPUSA

PRINOS I SKLADIŠNA SPOSOBNOST SORATA LUKA

FIELD RESISTANCE OF SEVEN DIFFERENT LETTUCE CULTIVARS ON THE OCCURRENCE OF LETTUCE DOWNY MILDEW (Bremia lactucae Regel)

YIELD AND QUALITY OF FORCED CHICORY (Chicorium intybus L.) cv. 'Goriški'

MINERALNI SASTAV RADIČA (Cichorium intybus var. foliosum L. ) PRI RAZLIČITIM GNOJIDBAMA

UTJECAJ STAROSTI PRESADNICA I KULTIVARA NA KOMPONENTE PRINOSA TIKVICE

THE NEW ADMITED DOMESTIC AND INTRODUCED VARIETIES OF TOMATOES

UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA VEGETATIVNI RAST I PRINOS RAJČICE U POSTRNOM ROKU UZGOJA

THE EFFECT OF DIFFERENT TYPES OF FERTILIZATION AND PLANTS DENSITY ON TOMATOES CULTIVATED IN GREENHOUSE ON ORGANIC SUBSTRATUM

UZGOJ RAJČICE NA INERTNIM SUPSTRATIMA

SUVREMENI KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE POVRĆARSKE PROIZVODNJE

IZBOR KULTIVARA RAJČICE ZA HIDROPONSKI UZGOJ

KAKVOĆA PLODOVA RAJČICE UZGOJENIH NA KAMENOJ VUNI

EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE

REACTION OF CAPSICUM SPECIES, HYBRIDS AND BREEDING LINES TO OBUDA PEPPER TOBAMOVIRUS (SYN: TOMATO MOSAIC TOBAMOVIRUS)

INTRODUKCIJA KULTIVARA LUBENICE U DALMATINSKA KRŠKA POLJA

PROMJENE SADRŽAJA ŠEĆERA TIJEKOM MLIJEČNE ZRIOBE GENOTIPOVA KUKURUZA ŠEĆERCA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 38. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2003. godine - OPATIJA
NAVODNJAVANJE ZASLANJENOM VODOM U UZGOJU LUBENICE

Davor ROMIĆ1, Marija ROMIĆ1, Josip BOROŠIĆ1, Slavko PERICA2, Smilja GORETA2

1 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (E-mail: dromic@agr.hr)
2 Institut za Jadranske kulture, Split

Uvod

Dolina Neretve, ukupne površine 12.067 ha predstavlja specifični prirodno - geografski prostor usječen u krški okvir. Južnu granicu područja čini Jadransko more. Organizacija života ljudi, ciklusi poljoprivredne proizvodnje, ali i cjelokupni živi svijet bili su prilagođeni vodnom režimu prirodnog okruženja. Zahvati na uređenju zemljišta, regulacijski zahvati u samoj delti kao i izgradnja hidroenergetskih i drugih objekata unutar sliva Neretve imali su značajnog utjecaja na promjenu vodnog režima. Morska voda sve dublje prodire unutar delte. Poljoprivrednici u dolini Neretve koriste površinske i podzemne vode za navodnjavanje. Korištenje voda za navodnjavanje nedefinirane kakvoće može imati za posljedicu zaslanjivanje ili/i alkalizaciju poljoprivrednih tala. Teško je i nabrojati primjere sekundarne salinizacije ili/i alkalizacije koji su zabilježeni u dugoj povijesti navodnjavanja. Provođenje višegodišnjih istraživanja, ali i uspostava trajnog motrenja uz odgovarajuće gospodarenje posebice u poljoprivrednoj proizvodnji jedina su garancija da do ozbiljnijih problema neće doći.

Materijal i metode

Istraživanje utjecaja zaslanjenih voda na uzgajane kulture i tlo provedeno je 2001 godine u dolini Neretve na obiteljskom gospodarstvu. Postavljen je dvofaktorijelni poljski pokus. Glavni faktor, kakvoća vode za navodnjavanje, imao je dvije stepenice: dva izvora vode različite kakvoće, a podfaktor navodnjavanje također dvije stepenice: navodnjavanje kišenjem i kapanjem. Navodnjavana kultura je lubenica koja je uzgajana na malču od crne PE folije. Uzorci tla uzeti su prije sadnje lubenice, te nakon sezone navodnjavanja. Tijekom vegetacije lubenice uzimani su uzorci vode kod svakog navodnjavanja. Nadalje, na širem području doline Neretve na 13 lokacije uzimaju se uzorci vode jednom mjesečno. U uzorcima vode i određeni su svi parametri potrebni za ocjenu kakvoće vode za navodnjavanje prema mjerilima preporučenima od University of California Committee of Consultants (Ayers i Westcot, 1985): reakcija (pH), elektrovodljivost (ECiw) i sadržaj pojedinačnih kationa i aniona, a prema metodama APHA (1992). U tim uzorcima analiziraju se svi parametri koji definiraju kakvoću vode za navodnjavanje.

Rezultati i rasprava

Iz rezultata kemijskih analiza voda u dolini Neretve uočava se da se koncentracije soli mijenjaju tijekom godine što se povezuje sa hidrološkim režimom, te da se njihove maksimalne koncentracije javljaju u ljetnim mjesecima. Temeljem prosječnih vrijednosti uočava se da elektrovodljivosti varira - od najmanje E.C.iw = 1,2 dS/m u Norinu do najviše E.C.iw = 9,1 dS/m u Crnoj Riki. Od 13 lokacije obuhvaćene istraživanjem samo su dvije, voda Norina i voda u Bočini, ima prosječnu elektrovodljivost manju od 2 dS/m, što prema klasifikaciji pripada klasi malo zaslanjene vod koja se koristi za navodnjavanje. Vode iz ostalih lokacija klasificiraju se, prema prosječnim vrijednostima, kao srednje zaslanjene, a za navodnjavanje se mogu koristiti uz zadovoljavanje određenih uvjeta. Na čak četiri lokacije prosječna elektrovodljivost u 2001. godini bila je viša od 6 dS/m - CS Vidrice, Kanal Modrič, Crna Rika i CS Ušće. Generalno se ocjenjuje da je kakvoća voda za navodnjavanje sa velikim ograničenjima. Na pokusu provedenom na na obiteljskom gospodarstvu korištene su vode iz kanala, koje se inače koriste za navodnjavanje, proizvođač nemaju alternativu, a koncentracije soli u vrijeme uzgoja lubenice kretale su se od 3,4 dS/m do 7,4 dS/m. Korištenje takve vode za navodnjavanje, posebno kišenjem potpuno je uništilo urod. Navodnjavanje kvalitetnom vodom i navodnjavanje kapanjem vodom iz kanala ostvareni su prinosi od 38 t/ha do 42 t/ha. Navodnjavanje zaslanjenim vodama ostavilo je svoje posljedice i na tlo. Tako kod uzoraka tla prije instaliranja pokusa koncentracije soli iznosile su 1,99 dS/m. Koncentracije soli kod navodnjavanja vodom iz kanala povećale su se krajem lipnja na 3 dS/m. a na kraju vegetacije lubenice (20. srpnja) na 3,7dS/m.

Zaključak

Koncentracije soli u vodama u dolini Neretve mijenjaju se tijekom godine pod utjecajem hidrološkog režima. Maksimalne koncentracije javljaju se u ljetnim mjesecima. Navodnjavnje zaslanjenom vodom ostavlja posljedice na tlo i uzgajanu kulturu. Navodnjavanje kišenjem sa zaslanjenom vodom potpuno uništa biljku dok primjena navodnjavanja kapanjem smanjuje prinos. Koncentracije soli u tlu tijekom sezone navodnjavanja gotovo se udvostruče.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2018 Zdravko Matotan & Abacus