Josip BOROŠIĆ, Bruno NOVAK, Božidar BENKO

Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (E-mail: jborosic@agr.hr)

Uvod
Uzgojem rajčice svake godine na istom mjestu u tlima plastenika nakupljaju se istovrsni uzročnici bolesti, te je svake treće do četvrte godine potrebno obavljati sterilizaciju tla. Kemijska sterilizacija nije dovoljno djelotvorna, a na širem vodozaštitnom području grada Zagreba nije ni preporučljiva. Jedno od rješenja u cilju zaštite podzemnih voda je uzgoj rajčice u zatvorenom hidroponskom sustavu. Stoga je, u sezoni 2000/2001. započet istraživački projekt "Uzgoj povrća u hidroponima".

Materijal i metode
Istraživanje se provodi na obiteljskom gospodarstvu u Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice. Sjeme dvaju hibridnih kultivara rajčice, Belle i Monika, sijano je 27. prosinca 2000. u čepove kamene vune, visine 2.5 cm, promjera 2 cm, smještene u odgovarajuće polistirenske kontejnere. Sjeme je pokriveno vermikulitom. U stadiju prvoga pravog lista biljčice su pikirane u blokove kamene vune, brida 7.5 cm. Sadnja presadnica, u stadiju 7 do 8 listova, obavljena je 28. veljače 2001. u plastenik dužine 21.35 m i širine 8 m, pokriven s dvostrukim polietilenskim filmom i odgovarajućom opremom za grijanje i provjetravanje. U istraživanje je uključeno šest supstrata: tri vrste kamene vune (ploče "Grodan" i "Agroban", visine 7.5 cm i tankoslojne ploče, visine 2 cm) i tri rastresita supstrata - perlit, vlakna kokosova oraha i treset. Supstrati su pakirani u crnobijeli film. Ploče kamene vune su dužine 1 m, volumena 11.25 l. Rastresiti supstrati su pakirani u vreće, dužine 1 m, volumena oko 11.5 l. Na jedno pakiranje supstrata posađene su tri biljke rajčice, razmaka 33 cm. Posađeno je 8 radova u 4 trake. Razmak između redova je 60 cm, a između traka 120 cm. Tri vreće supstrata s 9 biljaka čine osnovnu parcelu u pokusu. Pokus je postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Dva reda čine jedno ponavljanje.
Hranjiva otopina periodički je davana tijekom dana sustavom kapanja iz glavnog spremnika. Broj dnevnih obroka fertiirigacije iznosio je do 12, ovisno o razvijenosti rajčice, a trajanje pojedinog obroka 2 do 7 minuta, ovisno o dobi dana i stupnju naoblake. Rad crpke reguliran je posebnim elektronskim programom u koji se za pojedine stadije razvoja biljke upisuje vrijeme i trajanje uključivanja crpke. Sastav hranjive otopine pripreman je prema Sonneveld-u (1988). Koncentrirana hranjiva otopina (100 puta više od preporučene) nalazi se u tri manja spremnika. Spremnik A sadrži: KNO3, MgSO4, KH2PO4, NH4NO3, K2SO4, Fe-helat (Fe-EDTA), H3BO4, MnSO4, ZnSO4, CuSO4 i Mo2O3, u spremniku B je Ca(NO3)2, a spremnik C sadrži HNO3 (za korigiranje pH vrijednosti). Pomoću dozatrona koncentrirana se otopina uz dodatak vode transportira u glavni spremnik. Priručnim pH- i EC-metrom kontroliraju se dnevno pH- i EC-vrijednosti hranjive otopine u glavnom spremniku, a svakih nekoliko dana u zoni korijena. Laboratorijskom analizom sastava hranjive otopine iz zone korijena, i sastava lišća te praćenjem promjena na biljci korigira se sastav hranjive otopine. Nekoliko dana poslije sadnje na dva mjesta režu se vreće, 1 do 2 cm od dna vreća. Ti otvori višak hranjive otopine otpuštaju u kanal koji ju odvodi u posebnu jamu (zatvoreni hidroponski sustav).
Njega rajčice se sastoji od vezanja veziva, omatanja stabljike, pinciranja zaperaka, rezanja donjih listova i ostataka cvjetnih grana poslije berbe te spuštanja vrha stabljike, pomicanja biljaka uzduž reda uz polaganje stabljika po podu plastenika. Za kontrolu insekata postavljaju se žute i plave ljepljive ploče.
Iza sadnje mjerena je visina biljaka i bilježen broj listova. Od 17. svibnja do 5. prosinca 2001. utvrđen je prinos tržnih plodova, odvojeno za prve tri etaže.
Analiza utjecaja faktora na promatrana svojstva provedena je metodom analize varijance (F-test). Duncanovim multiplim testom rangova utvrđene su statistički značajne razlike između prosječnih vrijednosti tretiranja na razini signifikantnosti P Ł 0.5. Korišten je statistički paket MSTAT-C (Nissen, 1983).

Rezultati i rasprava
Supstrati nisu utjecali na visinu, odnosno, rast biljaka kao ni na broj formiranih listova. Međutim, biljke kultivara Monika brže su rasle od biljaka kultivara Belle (tablica 1). Odmah iza sadnje biljke kultivara Belle bile su značajno više, a tri tjedna kasnije biljke kultivara Monika prerasle su ih za 4.4 cm. Kultivar Belle imao je više listova od kultivara Monika samo u trenutku sadnje.

Tablica 1. Visina biljaka rajčice kultivara Belle i Monika, cm

Datum mjerenja	Belle	Monika
3.3. 10.3. 17.3. 23.3.	17.1* 27.1 41.4 55.3	15.3 27.2 43.5 59.7*

Tablica 2. Prinos tržnih plodova rajčice, kg/biljci

Kultivar Belle imao je prinos prve dvije etaže, kao i ukupan prinos tržnih plodova (14.00 kg/biljci) značajno veći od kultivara Monika (11.36 kg/biljci). U istraživanjima drugih autora navode se različiti prinosi (6.2 do 12.25 kg/biljci) ovisno o kultivaru, dužini trajanja berbe, odnosno, broju etaža, supstratu, volumenu supstrata po biljci, intenzitetu fertiirigacije (Osvald i Petrovič, 1996; Chillemi et al, 1997; R.C. Hochmuth et al, 2000; Tüzel et al, 2001).
Nije bilo značajnih razlika u prinosu prve tri etaže između pojedinih supstrata. Međutim, značajno je veći ukupan prinos ostvaren na supstratima kamene vune (12.81 do 13.50 kg/biljci) i perlita (13.01 kg/biljci) nego na tresetu (11.63 kg/biljci). Na kamenoj vuni "Agroban" dobiven je najveći prinos što je značajno više od prinosa na vlaknima kokosova oraha (12.27 kg/biljci).
Između kombinacija (kultivar x supstrat) najveći su prinosi ostvareni, također, uzgojem kultivara Belle na kamenoj vuni i perlitu. Najveći prinos dobiven je na kamenoj vuni "Agroban" (15.44 kg/biljci) što je značajno više od prinosa na svim supstratima osim na kamenoj vuni "Grodan". Prinos tržnih plodova kultivara Monika nije bio značajno različit u ovisnosti od supstrata (10.77 do 11.96 kg/biljci).

Zaključak
Kultivar Monika je rastao brže od kultivara Belle, a supstrati nisu utjecali na visinu biljke i broj listova.
Kultivar Belle je imao veći prinos na prve dvije etaže, kao i ukupan prinos tržnih plodova, od prinosa kultivara Monika.
Najveći prinosi tržnih plodova dobiveni su uzgojem kultivara Belle na supstratima kamene vune i perlitu.

Literatura