o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2003:
STARE I PRIZNATE SORTE U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI POVRĆA

UTJECAJ ROKOVA UZGOJA I BERBE NA KVALITATIVNA SVOJSTVA KINESKE RAŠTIKE (Brassica rapa L. ssp. chinensis (L.) Hanelt

UTJECAJ MIKORIZE I RAZLIČITO OBOJENIH PE FILMOVA NA PRINOS SLATKOG KRUMPIRA - BATATA (Ipomea batatas L.)

INFLUENCE OF SUBSTRATE COMPOSITION ON THE QUANTITY AND QUALITY OF PLEUROTUS MUSHROOMS YIELD

HIDROPONIJSKI UZGOJ PAPRIKE (Capsicum annuum L.) NA KAMENOJ VUNI

MORPHO - ANATOMICAL CHANGES PRODUCED BY THE PHYTOPHTHORA INFESTANS (MONT.) DE BY. AT THE TOMATO CROP IN GREENHOUSE

NEKE KARAKTERISTIKE SLOVENSKIH SORTI POVRĆA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

THE DROOPING IRRIGATION AND THE WATER CONSUMPTION IN THE CASE OF SOLARIUM CULTIVATED CUCUMBERS

ANALIZA PROFITABILNOSTI PROIZVODNJE RANOG KUPUSA

PRINOS I SKLADIŠNA SPOSOBNOST SORATA LUKA

FIELD RESISTANCE OF SEVEN DIFFERENT LETTUCE CULTIVARS ON THE OCCURRENCE OF LETTUCE DOWNY MILDEW (Bremia lactucae Regel)

YIELD AND QUALITY OF FORCED CHICORY (Chicorium intybus L.) cv. 'Goriški'

MINERALNI SASTAV RADIČA (Cichorium intybus var. foliosum L. ) PRI RAZLIČITIM GNOJIDBAMA

UTJECAJ STAROSTI PRESADNICA I KULTIVARA NA KOMPONENTE PRINOSA TIKVICE

THE NEW ADMITED DOMESTIC AND INTRODUCED VARIETIES OF TOMATOES

UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA VEGETATIVNI RAST I PRINOS RAJČICE U POSTRNOM ROKU UZGOJA

THE EFFECT OF DIFFERENT TYPES OF FERTILIZATION AND PLANTS DENSITY ON TOMATOES CULTIVATED IN GREENHOUSE ON ORGANIC SUBSTRATUM

UZGOJ RAJČICE NA INERTNIM SUPSTRATIMA

SUVREMENI KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE POVRĆARSKE PROIZVODNJE

IZBOR KULTIVARA RAJČICE ZA HIDROPONSKI UZGOJ

KAKVOĆA PLODOVA RAJČICE UZGOJENIH NA KAMENOJ VUNI

EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE

REACTION OF CAPSICUM SPECIES, HYBRIDS AND BREEDING LINES TO OBUDA PEPPER TOBAMOVIRUS (SYN: TOMATO MOSAIC TOBAMOVIRUS)

NAVODNJAVANJE ZASLANJENOM VODOM U UZGOJU LUBENICE

PROMJENE SADRŽAJA ŠEĆERA TIJEKOM MLIJEČNE ZRIOBE GENOTIPOVA KUKURUZA ŠEĆERCA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 38. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2003. godine - OPATIJA
INTRODUKCIJA KULTIVARA LUBENICE U DALMATINSKA KRŠKA POLJA

Lovre BUĆAN, Slavko PERICA, Smiljana GORETA, Gvozden DUMIČIĆ

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša- Split, Put Duilova 11 21000 Split; e-mail: gdumicic@krs.hr

Uvod

Proizvodnja lubenice u Hrvatskoj posljednjih godina raste, godišnje se lubenicom zasije 3 000 ha s prosječnim prinosom od 23,1 t/ha (FAO 1998, prema Lešić, 2002). Područja sa sumom srednjih dnevnih temperatura iznad 3000 oC, u bezmraznom razdoblju, prikladna su za uzgoj lubenice, takve uvjete nalazimo u većini naših krških polja (Lešić i sur., 2002). Na naše tržište najranije dolazi lubenica proizvodena u dolini Neretve, a nadopunjuje je proizvodnja u Ravnim kotarima i ostalim krškim poljima. Primjena suvremenih tehnologija u uzgoju omogućava raniji dolazak na tržište, te povećanje prinosa (Borošić,1997). Posljednjih godina kao rezultat intenzivne selekcije na tržištu je prisutan veliki broj dobrih kultivara. Pri izboru kultivara za uzgoj treba voditi računa o prinosu, otpornosti na bolesti, adaptabilnosti, dužini vegetacije te potrebama tržišta (Roberts,1996). Zbog blizine tržišta i turističke sezone proizvodnja lubenice na području Drniša i Imotskog stalno raste, stoga je cilj ovog rada bio ispitati karakteristike novih kultivara u tim agroekološkim uvjetima.

Materijal i metode

Poljski pokus s devet kultivara lubenice (Crimson Glory, Eureka, Royal Majesty, Suger Delicata, Paladin, Farao, Top Gun, Crimson Sweet i Sultan) postavljen je na obiteljskim gospodarstvima u Petrovom polju 1999. i 2000. godine te u Imotskom polju 2000. Presadnice su uzgojene u lončićima u stakleniku, a posađene su u polje 16.5.1999. i 17.5.2000. u Drnišu i 15.5.2000. u Imotskome, na malch od crne PE-folije uz sustav za navodnjavanje kapanjem. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu s pet ponavljanja, razmak sadnje je bio 2 m između redova, 1 m unutar reda. Pri osnovnoj obradi tla u obje godine u Drnišu parcela je pognojena zrelim stajskim gnojem (30 t/ha) i kompleksnim mineralnim gnojivom NPK 5-20-30 (600 kg/ha). U Imotskome u 2000. godini u osnovnoj obradi dodano je 40 t/ha zrelog stajskog gnoja i 600 kg/ha NPK 5-20-30. Fertirigacijom su obavljene četiri prihrane s ukupno 300 kg/ha AN-om (33,5%N) u obje godine i na obje lokacije. Zaštita je obavljana tijekom vegetacije te su preventivno su upotrebljeni Ridomil MZ 72 WP, Rubigan EC, Chess 25 WP, Demitan SC dok su kurativno primijenjeni Aliette WP, Chromosul 80 and Actellic 50 EC. Berbe su obavljene ručno, dinamikom dozrijevanja plodova prema vanjskim pokazateljima zrelosti, odnosno u trenutku kad je vitica najbliža plodu uvenula te se boja dijela koji dotiče tlo promijenila iz bijele u žutu (Marr,1998). Berba u Drnišu u 1999. je bila od 4. kolovoza do 24. kolovoza, a u 2000. od 27. srpnja do 3. kolovoza. U Imotskom je berba bila od 26. srpnja. 2000. do 11. kolovoza 2000. Plodovi su vagani pojedinačno te je izmjeren ukupan prinos, prosječna masa ploda te udio netržišnih plodova (< 4.5 kg). Podaci su statistički obrađeni analizom varijance, a srednje vrijednosti su uspoređene Duncan testom.

Rezultati istraživanja i rasprava

Prinos tržišnih plodova bio je najveći u Drnišu u 1999. godini i kretao se od 72,823 t/ha do 35,247 t/ha, u 2000. godini prinos bio također veći na lokaciji u Drnišu u odnosu na Imotski, osim kod kultivara Top Gun i Crimson Sweet (Tablica 1). Značajno najveći prinos u obje godine istraživanja u Drnišu imao je kultivar Royal Mayesty (72,823 i 44,721 t/ha), ali u 2000. godini nije bilo značajne razlike u odnosu na kultivare Paladin (43,744 t/ha) i Sultan (42,875 t/ha), ostali kultivari su imali značajno manji prinos. U Imotskom je najveći prinos zabilježen kod kultivara Crimson Sweet (38,061 t/ha), ali nije bilo značajne razlike u odnosu na kultivare Farao (36,404 t/ha) i Royal Mayesty (35,254 t/ha) dok su ostali kultivari imali značajno manji prinos. Najmanji prinos u obje godine u Drnišu imao je kultivar Eureka (35,247 i 29,004 t/ha), dok je u Imotskome najniži prinos zabilježen kod kultivara Sugar Delicata (22,391 t/ha) (Tablica 1). Utjecaj lokacije i godine uzgoja na prinos lubenice je očit iz dobivenih rezultata, slična zapažanja dobivena su i u radovima drugih autora (Duval i NeSmith, 1999; NeSmith, 1999; Sanders i sur., 1999). Pored varijabilnosti u prinosu zabilježena je i varijabilnost u prosječnoj masi ploda koji su kod većine kultivara bili u klasi srednje krupnih plodova (Tablica 2). Najveća prosječna masa ploda zabilježena je 1999. godine u Drnišu kod kultivara Farao (10,95 kg), ali nije bilo značajne razlike s kultivarima Crimson Glory (10,84 kg), Paladin (10,78 kg), dok su ostali kultivari bili značajno lošiji. U 2000. godini u Drnišu najveću prosječnu masu ploda imao je kultivar Sultan (7,84 kg) ) dok su ostali kultivari bili značajno lošiji. U Imotskom je najveća prosječna masa bila zabilježena kod kultivara Farao (7,43 kg), no opravdana razlika je zabilježena samo u odnosu na kultivare Eureka, Royal Mayesty i Sugar Delicata (Tablica 2). Važan pokazatelj prinosa je i postotak tržišnih plodova koji je u Drnišu u 1999. bio najveći kod kultivara Royal Mayesty (99,15%), a u 2000 kod kultivara Sultan (94,15%) (Tablica 1). U Imotskom se postotak tržišnih plodova kretao od 82.4% (Sugar Delicata) do 100% kod (Crimson Glory). Najveći postotak netržišnih plodova zabilježen je kod kultivara Sugar Delicata u obje godine i na obje lokacije. Tehnologija uzgoja u velikoj mjeri utječe na prinos i komponente prinosa lubenice (Borošić i sur., 1997; Duval i NeSmith, 1999; NeSmith, 1999; Sanders i sur., 1999), pored relativno zadovoljavajućih rezultata dobivenih u ovom istraživanju očito je da je poželjan daljnji rad na poboljšanju tehnologije uzgoja lubenice na našim obiteljskim gospodarstvima.

Tablica 1. Tržišni prinos lubenice (t/ha) i udio netržišnih plodova (%) na lokacijama u Drnišu i Imotskom u 1999. i 2000.

KultivarLokacija
Drniš '99Drniš '00Imotski '00
t/ha%t/ha%t/ha%
Crimson Glory36,449de1,4930,654d 8,5529,331d 0,00
Eureka35,247e2,7529.004d15,8628,586d 8,49
Royal Mayesty72,823a0,8444,721a 9,2435,254abc11,29
Sugar Delicata44,852cd2,8532,046cd16,0122,391e17,58
Paladin54,177b1,7743,774ab 7,6630,578cd 5,33
Farao60,331b1,2738,394bc10,3236,404ab 3,47
Top Gun55,866b1,1331,683d11,5933,042bcd 4,63
Crimson Sweet45,469c1,4332,813cd13,2938,061a 6,53
Sultan54,343b2,4442,875ab 5,8432,084bcd 3,35

Tablica 2. Masa ploda (kg) lubenice na lokacijama u Drnišu i Imotskom u 1999. i 2000.

KultivarLokacija
Drniš '99Drniš '00Imotski '00
Crimson Glory10,84 ab7,31b7,09abc
Eureka9,46d6,31d6,87c
Royal Mayesty9,65cd6,80c6,91bc
Sugar Delicata8,45f6,59cd6,10d
Paladin 10,78 ab7,39b7,32a
Farao10,95a7,36b7,43a
Top Gun 8,70ef6,69cd 7,18abc
Crimson Sweet 9,17de6,57cd7,26ab
Sultan 10,23bc7,84a 7,23abc

Zaključak

Rezultati pokusa pokazuju da se kultivari lubenice razlikuju po prinosu i prosječnoj masi ploda u ispitivanim agroekološkim uvjetima, također uočen je utjecaj izbora lokacije i godine uzgoja a navedena svojstva. Obzirom na prinos u Drnišu možemo istaknuti kultivar Royal Mayesty (72,823 t/ha) i Farao (60,331 t/ha) u 1999. godini te Paladin (43,774 t/ha) i Sultan (42,875 t/ha) u 2000. godini. U Imotskom je najveći prinos zabilježen kod kultivara Crimson Sweet (38,061 t/ha). Kultivar Farao se posebno istakao obzirom na prosječnu masu ploda koja se kretala od 7,36 kg do 10,95 kg. Udio netržišnih plodova je bio veći u godinama s lošijim prinosom, međutim bio je najveći kod kultivara Sugar Delicata u svim uvjetima.

Literatura

  1. Borošić J., Romić D., Klačić Ž., Žutić I., Romić M. i Prtenjača V., (1997). Utjecaj malčiranja tla i navodnjavanja na rast i prinos lubenica. Zbornik sažetaka XXXIII znanstvenog skupa hrvatskih agronoma, Opatija, 105.

  2. Duval J. R., NeSmith D.S., (1999). Stand survival, establishment and yield of a diploid and a triploid watermelon transplants of different ages and sizes. HortTechnology 9(4)

  3. Lešić R., Borošić J., Butorac I., Ćustić M., Poljak M. i Romić D., (2002). Povrćarstvo, Zrinski, Čakovec

  4. Marr C.W., Tisserat N., (1998). Commercial vegetable production watermelon. Kansas State University. No. 1107: 1-7

  5. NeSmith D.S., (1999). Root distribution and yield of direct seeded and transplanted watermelon. J.Amer. Soc. Hort. Sci. 124(5):458-461.

  6. Roberts W., Motes J., Edelson J., Damicone J., Duthie J., (1996). Watermelon production. Oklahoma State University, F-6236:1- 6

  7. Sanders D.S., Cure, J.D., Schultheis, J.R., (1999). Yield response of watermelon to planting density, planting pattern and polyethylene mulch. HortScience 34(7):1221-1223.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2018 Zdravko Matotan & Abacus