o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2003:
STARE I PRIZNATE SORTE U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI POVRĆA

UTJECAJ ROKOVA UZGOJA I BERBE NA KVALITATIVNA SVOJSTVA KINESKE RAŠTIKE (Brassica rapa L. ssp. chinensis (L.) Hanelt

UTJECAJ MIKORIZE I RAZLIČITO OBOJENIH PE FILMOVA NA PRINOS SLATKOG KRUMPIRA - BATATA (Ipomea batatas L.)

INFLUENCE OF SUBSTRATE COMPOSITION ON THE QUANTITY AND QUALITY OF PLEUROTUS MUSHROOMS YIELD

HIDROPONIJSKI UZGOJ PAPRIKE (Capsicum annuum L.) NA KAMENOJ VUNI

MORPHO - ANATOMICAL CHANGES PRODUCED BY THE PHYTOPHTHORA INFESTANS (MONT.) DE BY. AT THE TOMATO CROP IN GREENHOUSE

NEKE KARAKTERISTIKE SLOVENSKIH SORTI POVRĆA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

THE DROOPING IRRIGATION AND THE WATER CONSUMPTION IN THE CASE OF SOLARIUM CULTIVATED CUCUMBERS

ANALIZA PROFITABILNOSTI PROIZVODNJE RANOG KUPUSA

PRINOS I SKLADIŠNA SPOSOBNOST SORATA LUKA

FIELD RESISTANCE OF SEVEN DIFFERENT LETTUCE CULTIVARS ON THE OCCURRENCE OF LETTUCE DOWNY MILDEW (Bremia lactucae Regel)

YIELD AND QUALITY OF FORCED CHICORY (Chicorium intybus L.) cv. 'Goriški'

MINERALNI SASTAV RADIČA (Cichorium intybus var. foliosum L. ) PRI RAZLIČITIM GNOJIDBAMA

UTJECAJ STAROSTI PRESADNICA I KULTIVARA NA KOMPONENTE PRINOSA TIKVICE

THE NEW ADMITED DOMESTIC AND INTRODUCED VARIETIES OF TOMATOES

UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA VEGETATIVNI RAST I PRINOS RAJČICE U POSTRNOM ROKU UZGOJA

THE EFFECT OF DIFFERENT TYPES OF FERTILIZATION AND PLANTS DENSITY ON TOMATOES CULTIVATED IN GREENHOUSE ON ORGANIC SUBSTRATUM

UZGOJ RAJČICE NA INERTNIM SUPSTRATIMA

SUVREMENI KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE POVRĆARSKE PROIZVODNJE

KAKVOĆA PLODOVA RAJČICE UZGOJENIH NA KAMENOJ VUNI

EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE

REACTION OF CAPSICUM SPECIES, HYBRIDS AND BREEDING LINES TO OBUDA PEPPER TOBAMOVIRUS (SYN: TOMATO MOSAIC TOBAMOVIRUS)

INTRODUKCIJA KULTIVARA LUBENICE U DALMATINSKA KRŠKA POLJA

NAVODNJAVANJE ZASLANJENOM VODOM U UZGOJU LUBENICE

PROMJENE SADRŽAJA ŠEĆERA TIJEKOM MLIJEČNE ZRIOBE GENOTIPOVA KUKURUZA ŠEĆERCA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 38. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2003. godine - OPATIJA
IZBOR KULTIVARA RAJČICE ZA HIDROPONSKI UZGOJ

Božidar BENKO, Josip BOROŠIĆ, Bruno NOVAK

Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (E-mail: bbenko@agr.hr)

Uvod

Hidroponski uzgoj povrća u Hrvatskoj počeo se širiti u zadnje dvije godine. Najviše se uzgaja rajčica i paprika. Uzgajaju se indeterminantni hibridni kultivari rajčice. Poželjnih su karakteristika: visoki prinos i kvaliteta plodova, otpornost na bolesti i pucanje stabljike (Hochmuth, 2001). Izbor kultivara je presudan za uspjeh proizvodnje. Proizvođači trebaju uvažavati želje kupaca od kojih su najvažnije veličina, oblik i obojenost ploda. Zbog ovih se razloga provodi istraživanje kojemu je cilj, prema zahtjevu potrošača, pronaći dva do tri najperspektivnija kultivara za hrvatsko tržište.

Materijal i metode

Istraživanje je provedeno tijekom 2002. godine na obiteljskom gospodarstvu pokraj Velike Gorice. Pokus je postavljen u grijanom plasteniku površine 400 m2 po shemi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Razmak između traka bio je 100 cm, između redova u traci 60 cm, a unutar reda 33 cm. Osnovnu parcelu čini devet biljaka, odnosno, tri ploče kamene vune "Agroban". U pokusu se nalazilo dvanaest kultivara sjemenskih kuća: Enza Zaden, Tezier, Clause, Sluis en Groot. Sjetva je obavljena 8. prosinca 2001. u blokove kamene vune, 2.8 cm x 2.8 cm x 4 cm. U fazi prvoga pravog lista, 2. siječnja 2002., presadnice su pikirane u kocke kamene vune, brida 7.5 cm. Sadnja je obavljena u fazi 7 do 8 pravih listova, 8. veljače ove godine, u ploče kamene vune, 100 cm x 15 cm x 7.5 cm. Neposredno prije sadnje ploče su natopljene su hranjivom otopinom.

Hranjiva otopina priprema se u spremniku 1000 l iz 100 puta koncentriranih otopina, koje se nalaze u tri spremnika, uz dodatak vode. Spremnik A sadrži KNO3, MgSO4, KH2PO4, NH4NO3, K2SO4, Fe-helat (Fe-EDTA), H3BO4, MnSO4, ZnSO4, CuSO4 i Mo2O3, spremnik B Ca(NO3)2, a spremnik C sadrži HNO3. Sastav hranjive otopine planiran je prema Sonneveld-u (1988). Opskrba hranjivom otopinom, periodički se tijekom dana do 24 puta, ovisno o fazi razvoja biljaka, osiguravala sustavom kapanja. Trajanje pojedinog obroka navodnjavanja iznosilo je od 2 do 5 minuta ovisno o stupnju naoblake i dobi dana. Osim pH i EC vrijednosti hranjive otopine u spremniku, priručnim pH i EC-metrom kontrolirala se jednom tjedno pH i EC-vrijednost hranjive otopine u zoni korijena. Laboratorijski se određivao sastav hranjive otopine iz zone korijena i sastav biljnog materijala.

U toku vegetacije redovito su vršene uobičajene mjere njege: vezanje, odnosno, omatanje stabljike, pinciranje zaperaka te rezanje donjih listova i ostataka cvjetnih grana. Prije početka plodonošenja u plasteniku su povješane naizmjenično žute i plave ljepljive ploče.

U dva navrata u plasteniku su postavljena društva bumbara kako bi se poboljšalo oprašivanje i zametanje plodova. Problem se pojavio u vrijeme ljetnih vrućina kada je unatoč otvorenoj ventilaciji maksimalna temperatura u plasteniku dosezala 35° C. Tada su se bumbari zadržavali u košnici provjetravajući je, a dijelom bili na cvatućem bilju izvan plastenika pa je rajčica ručno tresena.

Berba je počela 9. svibnja i do 14. listopada ukupno je obavljena 31 berba. Prve tri etaže brane su odvojeno. Plodovi s ostalih etaža brani su zajedno bez odvajanja. Utvrđen je broj i masa tržnih i netržnih plodova.

Pred kraj vegetacije biljke su prikraćene iznad 23. ili 24. etaže kako bi se usporio vegetativni rast, a poboljšao rast i dozrijevanje plodova. Na kraju vegetacije izmjerena ja dužina biljaka, po tri biljke iz dva ponavljanja.

Statistička analiza rezultata obavljena je analizom varijance (ANOVA), dok su prosječne vrijednosti utvrđene Duncanovim testom signifikantnih rangova na razini signifikantnosti P?0.05. Korišten je statistički paket MSTAT-C (Nissen, 1983).

Rezultati i diskusija

Ranozrelost ispitivanih kultivara, odnosno, prinos u prvom tjednu berbe (2 berbe) važan je zbog očekivano više cijene na tržištu. Najveći prinos prve dvije berbe imali su kultivari: Cristal 531 g/biljci, Fado 442 g/biljci i Malike 338 g/biljci (tablica 1.).

Ukupan prinos je različit i iznosi od 9.90 kg/biljci (kultivar Malike) do 13.87 kg/biljci (kultivar Birsen), odnosno, 14.09 kg/biljci (kultivar Spacestar), a R. C. Hochmuth et al.(2000) navode prinos od 8.17 do 12.25 kg/biljci. Kultivari Spacestar i Birsen imaju značajno veći prinos od kultivara Adelaide, Antinea, Cristal, E 27.30874, E 27.31299, Fado i Malike. Bumbari povećavaju prinos za 17% (Abak et al. 1995). Na prinos utječe izbor supstrata, volumen supstrata po biljci i broj navodnjavanja (Tüzel et al. 2001).

Kultivar Malike ima najsitniji plod, prosječne mase 109 g, a podjednaku krupnoću plodova ima i kultivar Fado, 114 g, te se značajno razlikuju od ostalih kultivara. Kultivari Belle, E 27.31299 i Spacestar imaju najveću prosječnu masu ploda, 192 do 218 g, koju traži domaće tržište. R. C. Hochmuth et al. (2000) navode da je šest ispitivanih kultivara imalo prosječnu masu ploda od 172 do 204 g, koji pripadaju skupini "beefsteak" kultivara, prosječne mase ploda od 170 do 230 g (G. J. Hochmuth, 2001).

Najmanju dužinu stablljike na kraju vegetacije imao je kultivar E 27.31299 (5.05 m), što je značajno manje od ostalih kultivara. Kultivar Fado imao je najveću dužinu stabljike (6.28 m), što je podjednako s kultivarima Birsen (6.25 m) i E 27.30874 (6.23 m), a značajno se razlikuje od ostalih kultivara.

Najmanje slomljenih biljaka tijekom vegetacije imali su kultivari Hallay 344 i Malike, a najviše kultivari Birsen i Cristal. Djelomično na to utječe visina biljaka, odnosno čvrstoća stabljike, jer kultivari s duljim internodijima imaju tanju stabljiku.

Tablica 1. Prinos tržnih plodova rajčice na prve tri etaže, prve dvije berbe i ukupno, masa ploda te dužina stabljike na kraju vegetacije

KultivarPrinos, g/biljciMasa ploda, gVisina biljke, m
1. etaže2. etaže3. etažeprve 2 berbeukupan
Adelaide668 e494 e422 c22 c10970 cd135 cd5.37 cd
Antinea821 de937 bcd836 ab211 bc10780 cd136 cd5.52 cd
Belle1225 b1181 ab1023 ab209 bc12440 abc192 b5.47 cd
Birsen933 cd801 bcde876 ab217 bc13870 a131 de6.23 a
Cristal838 de1025 abcd648 bc531 a11110 cd124 ef5.40 cd
E 27.30874852 de720 de693 bc336 ab11630 bcd122 f6.25 a
E 27.312991064 bc1124 abc1111 a151 bc11560 bcd216 a5.05 e
Fado 714 e843 bcde833 ab442 a12060 bc114 g6.28 a
Hallay 344825 de779 cde 736 abc 24 c12390 abc140 c5.86 b
Malike 669 e 668 de 711 bc338 ab9900 d109 g5.25 de
Spacestar1502 a1371 a 942 ab201 bc14090 a218 a5.31 cde
Swing853 de 841 bcde 824 ab209 bc13000 ab128 ef5.58 c

Zaključak

Kultivari koji su postigli prosječnu masu ploda iznad 150 g, što traži hrvatsko tržište svježe rajčice, su Belle, kao najrašireniji, te kultivari Spacestar i E 27.31299. Kultivari Belle i Spacestar, uz kultivare Birsen, Hallay 344 i Swing imali su ukupan prinos preko 12 kg po biljci.

Kultivari Malike, Fado, Cristal i E 27.30874 imaju najviši prinos u prvom tjednu berbe (više od 300 g po biljci) kada je i prodajna cijena rajčice veća.

Stabljike kultivara s kraćim internodijima i (Hallay 344, Malike Spacestar) manje pucaju.

Literatura

Abak K., Sari N., Paksoy M., Kaftanoglu O., Yeninar H., (1995). Efficiency of bumble bees on the yield and quality of eggplant and tomato grown in unheated glasshouses. Acta Hort. 412: 268-274

Hochmuth G. J., (2001). Florida Greenhouse Vegetable Production Handbook-Volume 3, a part of SP48. University of Florida

Hochmuth R. C., Davis L. L., Tillman N., (2000). Evaluation of Greenhouse Beefsteak and Cluster Tomato Varieties for North Florida, 1999-2000 Season 2000-02. UF. North Florida Research and Education Center

Nissen O., (1983). MSTAT-C User's manual. Version 1. Michigan State University

Sonneveld, C., (1988). Rockwool as a substrate in protected cultivation. Special lecture at the symposium on horticulture in high technology era. Tokyo: 1-19

Tüzel Í. H., Tüzel Y., Gül A., Altunlu H., Eltez R. Z., (2001). Effect of different irrigation schedules, substrates and substrate volumes on fruit quality and yield of greenhouse tomato. Acta Hort. 548: 285-291


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus