Dean Ban, Josip Borošić, Marijan Pauletić

Agronomski fakultet, Zavod za povrćarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
HŽPSS, Podružnica Istarske županije, Hrvatskog narodnog preporoda 1, 52000 Pazin

SAŽETAK

Dugogodišnja tradicija prizvodnje rajčice za preradu na istarskom poluotoku temeljila se na uzgoju determiniranih sorata rajčice okruglih plodova. Takve su se sorte uglavnom brale ručno u više navrata i nisu uvijek zadovoljavale kvalitetom.

Nastojanjima tvornice za preradu rajčice u Umagu pokušava se promijeniti tehnologija i sortiment rajčica za preradu. Nastoje se introducirati niske determinirane sorte uglavnom šljivolikog oblika koje jednovremeno sazrijevaju i mogu se jednokratno mehanizirano brati, a ujedno postotak suhe tvari im je znatno viši.

Iz tih razloga postavljen je sortni pokus s četiri sorte (Red River, Brigade F₁, Perfectpeel F₁ i Brixy F₁) determiniranog rasta na području Boljuna u središnjoj Istri. Ove su sorte namijenjene isključivo preradi. Pokus je postavljen u tri ponavljanja po slučajnom rasporedu. Sadnja presadnica obavljena je 15. svibnja.

Berba je obavljena jednokratno 25. kolovoza. Mjeren je prinos tržnih, trulih i zelenih plodova, te refraktometrijska suha tvar. Također je izračunat postotak svake pojedine kategorije prinosa.

Najveći prinos tržnih plodova imala je sorta Perfectpeel F₁ (92.45 t/ha) koja je ujedno imala i najveći postotak tržnih plodova (85%). Najmanji prinos tržnih plodova imala je sorta Brixy F₁ (52.60 t/ha) koja je ostvarila i najmanji ukupni prinos (67.11 t/ha), a imala je i najveći postotak zelenih plodova (18%).

Međutim, najveći postotak topive suhe tvari imala je sorta Brixy F₁ (4.67%) što je čini najkvalitetnijom od istraživanih sorata. Najlošije kvalitete, iako je dala najveći prinos, bila je sorta Perfectpeel F₁ sa samo 3.87% suhe tvari. Sve četiri sorte pogodne su za uzgoj rajčice namijenjene preradi u koncetrat.