o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2000:
AEROPONSKI UZGOJ RAJČICE (Lycopersicon lycopersicum Mill.) S GUSTOM SADNJOM I DEKAPTACIJOM

NAJZASTUPLJENIJI VIRUSI U NOVOSELEKCIONIRANIM LINIJAMA NISKOG GRAHA ZRNAŠA (Phaseolus vulgaris L. var. nanus Martens)

NOVOPRIZNATI KULTIVARI RAJČICE U REPUBLICI HRVATSKOJ

PRINOS KULTIVARA DETERMINIRANE RAJČICE

PROIZVODNJA RAJČICE U REPUBLICI HRVATSKOJ

STANJE I PERSPEKTIVE PROIZVODNJE RAJČICE U SLOVENIJI

UTJECAJ CRNE POLIETILENSKE FOLIJE I NAVODNJAVANJA NA PRINOS I KVALITETU RAJČICE ZA PRERADU

UTJECAJ ETHRELA NA DOZRIJEVANJE I KVALITETU SJEMENA PAPRIKE

UTJECAJ GNOJIDBE DUŠIKOM I SORTE NA KAKVOĆU I PRINOS KORIJENA CIKLE (Beta vulgaris var. conditiva Alef.)

UTJECAJ KVALITETE SJEMENA GRAHA MAHUNARA NA KLIJAVOST I RAST KLICE

MODELI PROGNOZE ZA SUZBIJANJE PLAMENJAČE (Phytophtora infestans Mont. de Bary) NA RAJČICI

MALČIRANJE I FERTIRIGACIJA U UZGOJU DINJA

KULTIVARI ARTIČOKE (Cynara scolymus L.) ZA JEDNOGODIŠNJI UZGOJ

ALTERNATIVNI SUSTAV UZGOJA RAJČICE (Lycopersicon lycopersicum Mill.)

BILJNI MALČ KAO ČIMBENIK KAKVOĆE MEHANIČKOG SASTAVA RAJČICE

HIDROPONSKI UZGOJ RAJČICE (Lycopersicon lycopersicum Mill.) NA KAMENOJ VUNI I

HIDROPONSKI UZGOJ RAJČICE (Lycopersicon lycopersicum Mill.) NA KAMENOJ VUNI II

IZBOR HIBRIDA ŠEĆERCA ZA AGROEKOLOŠKE UVJETE SJEVROZAPADNE HRVATSKE

IZRAVNO PREKRIVANJE ROTKVICE POLIMERNIM MATERIJALIMA

KALKULATOR ZA PREPORUKU GNOJIDBE POVRĆA

KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE ZA PRERADU NA PODRUČJU BOLJUNA

UTJECAJ RAZLIČITE GNOJIDBE NA PRINOS I KVALITETU RADIĆA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 36. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2000. godine - OPATIJA
GOSPODARSKA SVOJSTVA NOVOSELEKCIONIRANIH LINIJA GRAHA ZRNAŠA

Dean Ban, Josip Borošić, Izabella Buzaši

Agronomski fakultet, Zavod za povrćarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
HŽPSS, Podružnica Ličko-senjske županije, Trg popa Marka Mesića 5, 53220 Otočac

SAŽETAK

Uzgoj graha zrnaša na području Like ima dugogodišnju tradiciju na malim obiteljskim gospodarstvima. Siju se uglavnom lokalne populacije koje poljodjelci sami održavaju i odabiru. Ovakve populacije uglavnom ne zadovoljavaju zahtjeve mehanizirane proizvodnje na većim površinama.

Za uvođenje u proizvodnju rodnijih sorata na području Like, postavljen je komparativni pokus s četiri novoselekcionirane linije graha zrnaša (9-94-29, 11V/4š, 12VI/3š i 18-94-26-7) u usporedbi sa sortom Agata i domaćom populacijom Bš.

Istraživanim linijama, te sorti Agata i populaciji Bš mjerena su osnovna gospodarska svojstva (visina biljke, visina do najniže mahune, broj mahuna po biljci, broj zrna u mahuni i prinos).

Prosječno najvišu stabljiku imale su linije 11V/4š i 12VI/3š (52.5 cm), ali najnižu je stabljiku imala linija 18-94-26-7 (47.6 cm). Najveću je visinu do najniže mahune imala linija 12VI/3š (32.2 cm) ali je najniže mahune zametala linija 9-94-29 (4.4 mahune). Najveći broj mahuna po biljci imala je linija 12VI/3š (6.9 mahuna), a najmanji je broj mahuna imala linija 9-94-29 (27.4cm). Nadalje, najveći broj zrna u mahuni imala je linija 18-94-26-7 (4.8 zrna), a ostale linije, te sorta Agata i populacija Bš imale su u prosjeku oko 4 zrna po populaciji. Najprinosnija linija bila je linija 11V/4š (4000 kg/ha), dok je njamanji prinos imala linija 9-94-29 (3000 kg). Ostale linije i populacija Bš imali su prinos sličan sorti Agata i kretao se od 3163 do 3375 kg/ha. Novoselekcionirana linija 11V/4š pokazala se najperspektivnijom za uzgoj na ovom području jer je imala u prosjeku bolja svojstva od sorte Agata i domaće populacije Bš.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2018 Zdravko Matotan & Abacus