Dean Ban, Josip Borošić, Izabella Buzaši

Agronomski fakultet, Zavod za povrćarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
HŽPSS, Podružnica Ličko-senjske županije, Trg popa Marka Mesića 5, 53220 Otočac

SAŽETAK

Uzgoj graha zrnaša na području Like ima dugogodišnju tradiciju na malim obiteljskim gospodarstvima. Siju se uglavnom lokalne populacije koje poljodjelci sami održavaju i odabiru. Ovakve populacije uglavnom ne zadovoljavaju zahtjeve mehanizirane proizvodnje na većim površinama.

Za uvođenje u proizvodnju rodnijih sorata na području Like, postavljen je komparativni pokus s četiri novoselekcionirane linije graha zrnaša (9-94-29, 11V/4š, 12VI/3š i 18-94-26-7) u usporedbi sa sortom Agata i domaćom populacijom Bš.

Istraživanim linijama, te sorti Agata i populaciji Bš mjerena su osnovna gospodarska svojstva (visina biljke, visina do najniže mahune, broj mahuna po biljci, broj zrna u mahuni i prinos).

Prosječno najvišu stabljiku imale su linije 11V/4š i 12VI/3š (52.5 cm), ali najnižu je stabljiku imala linija 18-94-26-7 (47.6 cm). Najveću je visinu do najniže mahune imala linija 12VI/3š (32.2 cm) ali je najniže mahune zametala linija 9-94-29 (4.4 mahune). Najveći broj mahuna po biljci imala je linija 12VI/3š (6.9 mahuna), a najmanji je broj mahuna imala linija 9-94-29 (27.4cm). Nadalje, najveći broj zrna u mahuni imala je linija 18-94-26-7 (4.8 zrna), a ostale linije, te sorta Agata i populacija Bš imale su u prosjeku oko 4 zrna po populaciji. Najprinosnija linija bila je linija 11V/4š (4000 kg/ha), dok je njamanji prinos imala linija 9-94-29 (3000 kg). Ostale linije i populacija Bš imali su prinos sličan sorti Agata i kretao se od 3163 do 3375 kg/ha. Novoselekcionirana linija 11V/4š pokazala se najperspektivnijom za uzgoj na ovom području jer je imala u prosjeku bolja svojstva od sorte Agata i domaće populacije Bš.