o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2001:
UTJECAJ SKLOPA NA RAST I PRINOS DINJA (Cucumis melo L.)

TANKOPLASTAN UZGOJ LISNATOG POVRĆA

PRINOS I KAKVOĆA KULTIVARA DETERMINIRANE RAJČICE

GOSPODARSKO-MORFOLOŠKA SVOJSTVA SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE

KAKVOĆA POVRĆA UZGAJANOG NA HIDROPONSKI NAČIN

KOMPONENTE PRINOSA I KVALITET KULTIVARA PAPRIKE

PROFITABILNOST INTEGRIRANE ZAŠTITE GRAHA OD KOROVA: MONTE-CARLO SIMULACIJSKI MODEL

NOVOINTRODUCIRANE SORTE KUPUSA, KELJA I LUBENICE U REPUBLICI HRVATSKOJ

ORGANSKO BIOLOŠKA PROIZVODNJA RAJČICE

IZRAVNO PREKRIVANJE KORABICE POLIMERNIM MATERIJALIMA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 37. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2001. godine - OPATIJA
PROIZVODNJA POVRĆA U SLOVENIJI

Mihaela Černe, Kristina Ugrinović i Mojca Škof

Španova pot 5, 1000 Ljubljana, Slovenia, e-mail: mihaela.cerne@siol.net
Agricultural Institute of Slovenia, Hacquetova 17, 1000 Ljubljana, Slovenia,
e-mail: kristina.ugrinovic@kis-h2.si, mojca.skof@kis-h2.si

Uvod

Proizvodnja povrća intezivna je grana poljoprivrede i gospodarska djelatnost koja može pomoći održanju na malim gospodarstvima i nakon što se Slovenija priključi Europskoj Uniji. Glave karakteristike Slovenske povrćarske proizvodnje su: male osnovne površine za proizvodnju, mrvičaste oranice, jako male površine namjenjene za uzgoj u zaštićenim prostorima, te slabo slabo organizirano trženje i promicanje Slovenskih proizvoda. Proizvodnja povrća predstavlja glavnu, usporednu ili pomočnu poljodjelsku djelatnost ovisnoj o ulaganjima u prizvodnji, osposobljenosti proizvođača i raspoloživoj radnoj snagi. Povrće se uglavnom proizvodi za opskrbu tržišta sjemeskom robom, povrćem u sviježem stanju i u ogranićenoj količini za preradu.

Materijali i Metode

U suradnji sa poljoprivredno savjetodavnom službom na osnovu procjena prikupljeni su podaci za 1999. godinu. U srpnju 2000. izvršen je popis, uključujući sve poljoprivredne proizvođače povrća, trava, jagoda, gljiva i ukrasnih biljaka za tržište. Drugi podaci skupljeni su iz različitih izdanja i sortnog popisa.

Rezultati i Rasprava

Usljed povečanja prinosa po hektaru, površine pod povrćem se smanjuju. Naprimjer 1939. godine površine pod kupusom iznosile su 4.550 ha, a 1998. godine samo 2.200 ha. Ukupna površina pod povrćem 1998. godine procjenjena je na 11.024 ha i proizvodnjom od 181.887 tona. Prvi podaci o prizvodnji tržnog povrća skupljeni su 1977. godine. U to vrijeme samo 20.900 tona (20 %) su bili namjenjeni za tržište od 102.00 tona uroda. Za tržišnu proizvodnju 1999. godine bilo je namjenjeno 2.380 ha, što je 22 % od ukupne prizvodnje. Prethodni podaci sa popisa pokazuju 2.086 ha u 2000. godini za povrće, od kojih 54 ha zaštičenog prostora i 2.032 ha na otvorenom. Od ukupne površine 1999. i 2000. godine struktura proizvodnje povrća bila je sljedeća: usjevi kranjske repe 1.104 ha i 591 ha, salate 483 ha i 427 ha, plodovi 414 ha i 302 ha, korjenastog bilja 159 ha i 219 ha, luka 182 ha i 155 ha, leguminoza 20 ha i 87 ha, šparoga i hrena 19 ha i 35 ha i u 2000. godini rana rajčica 270 ha. Najvažnije područje za tržnu povrćarsku proizvodnju 1999. bila je Ljubljanska, zatim Podravje, Gorenjska, Koperska, Pomurska, Celjska, Goriška, Posavska i manje od 50 ha imala je Dolenjska, Ilirsko-Bisrtiška, Koroška i Bela Krajina. Podaci veličina površina pokazuju da 25% proizvođača ima 0.05 do 0,1 ha, 52% proizvođača 0,1 do 1,0 ha, 17% 1 - 3 ha i 6% proizvođača više od 3 ha. 57% proizvođača prodaje povrće na tržnicama, 30% kooperacijama, 20% na veliko, 20% većim proizvođačima, 10% na malo, ali svi oni koriste više od jednog načina prodaje. 78% proizvođača nema osnovno obrazovanje u povrčarskoj proizvodnji, 16% ima srednje i osnovno i samo 6% više obrazovanje. 85% proizvođača uzgaja povrće komercijalno, 13% koristi cjelovit pristup, a samo 2% njih uzgaja povrće ekološki. Kontrola ekološke i integrirane proizvodnje započela je 1998. godine, zaštitni znak je u pripremi za inegriranu proizvodnju, a za ekološku proizvodnju je BIODAR. Prihvačanjem novog zakona 2000. godine unaprjeđuje obje vrste proizvodnje.

U prošlosti većina istraživanja je bila posvećena preradi, kao što je vrijeme i gustoča sjetve, gnojidba, upotreba plastike i procjena proizvoda u suradnji sa prerađivačkom industrijom. Sada se više pažnje pridaje proizvodnji povrća za upotrebu u svježem stanju. Istraživanje se nastavlja na polju presađivanja, kemijskom sastavu i poboljšanoj tehnologiji proizvodnje. Uvođenje novih sorata započelo je 1968. godine. Sortna lista 2000. sadrži 55 vrsta povrća i 665 sorata. Sorte su testirane na različitim lokacijama i kroz program povrćarskog centra (Biotehnički Fakultet-hidroponi i zaštićeni prostori, Poljoprivredni Institut Slovenije- uzgoj na otvorenom, sortni pokusi i biljna banka gena) te stanice (smještene u školama Celja, Nove Gorice, Novog Mesta, u Agrarija Koper, Cornus Logarovci). Zadnjih 20-tak godina proizvodnja povrća u Sloveniji je unaprjeđena kroz brojne skupove, različita izdanja, izvještaja i posebni brojevi i Sodobno kmetijstvo namjenjeno proizvodnji povrća.

Literatura

Černe m. (1999): Slovensko zelenjadarstvo. In Sodobno kmetijstvo Vol. 32, 9 pp 403-411, ČZD Kmetički glas, Ljubljana. Statistical Office of the Republic of Slovenia (2000): Rapid Reports 311, 8p.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2018 Zdravko Matotan & Abacus