o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2001:
TANKOPLASTAN UZGOJ LISNATOG POVRĆA

PRINOS I KAKVOĆA KULTIVARA DETERMINIRANE RAJČICE

GOSPODARSKO-MORFOLOŠKA SVOJSTVA SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE

KAKVOĆA POVRĆA UZGAJANOG NA HIDROPONSKI NAČIN

KOMPONENTE PRINOSA I KVALITET KULTIVARA PAPRIKE

PROFITABILNOST INTEGRIRANE ZAŠTITE GRAHA OD KOROVA: MONTE-CARLO SIMULACIJSKI MODEL

NOVOINTRODUCIRANE SORTE KUPUSA, KELJA I LUBENICE U REPUBLICI HRVATSKOJ

ORGANSKO BIOLOŠKA PROIZVODNJA RAJČICE

IZRAVNO PREKRIVANJE KORABICE POLIMERNIM MATERIJALIMA

PROIZVODNJA POVRĆA U SLOVENIJI

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 37. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2001. godine - OPATIJA
UTJECAJ SKLOPA NA RAST I PRINOS DINJA (Cucumis melo L.)

Dean Ban i Josip Borošić

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za povrćarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb

SAŽETAK

U trogodišnjim istarživanjima 1998., 1999. i 2000. godine, početkom mjeseca svibnja, na lokacji u Puli postavljen je pokus sa četiri razmaka sadnje (1.5x0.6 m, 1.5x0.9 m, 1.5x1.2 m, 1.5x1.5 m) i dvije sorte dinje (Early down F1 i Superstar F1 u 1998. i 1999., a Early down F1 i Medero F1 u 2002. godini), na crnom PE filmu. U prve dvije godine dinje nisu navodnjavane, dok je u trećoj godini navodnjavano kapanjem.

Najkraće vriježe (18.7, 91.6, 106.3 cm) i najmanji broj listova (6.6, 15.6, 16.5) mjesec dana nakon sadnje imale su biljke sađene najgušće, dok su najduže vriježe (22.9, 109.6, 141.7 cm) i najviše lišća (7.2, 17.3 i 19.2) imale biljke sađene na najveći razmak. Shodno tome, najmanji broj vriježa po biljci (1.5, 5.2, 8.6), i najtanju vriježu (5.4, 9.5, 12.7) imale su najgušće sađene biljke, a najviše vriježa (2.2, 6.2, 12.8) i najdeblje vriježe imale su biljke sađene na najveći razmak (5.4, 10.4, 15.5mm).

Najveći prinos dinja, u sve tri godine, ostvaren je s razmakom sadnje 1.5x0.6 m (19.32, 16.70, 48.88 t/ha), prinos je u prosjeku dalje padao smanjenjem broja biljaka po površini i najmanji je bio kod dinja sađenih na najveći razmak 1.5x1.5 m (14.09, 14.52, 33.68 t/ha). Broj plodova po hektaru rastao je povećanjem sklopa u sve tri godine, pa su biljke sađene na razmak 1.5x0.6 m imale u prosjeku 14440, 19250 i 30750 kom/ha, ovisno o godini, a biljke sađene na razmak 1.5x1.5 m imale su najmanji broj plodova (9314, 13730 i 20190, ovisno o godini). Shodno tome, u prosjeku najmanje plodova po biljci imale su biljke sađene najgušće u sve tri godine (1.3, 1.7 i 2.8), odnosno, najviše biljke koje su sađene najrjeđe (2.1, 3.1 i 4.5). Kroz tri godine istraživanja najsitnije su plodove imale biljke sađene najgušće (1.3, 0.9, 1.5 kg/plodu), dok su najkrupnije plodove imale najrjeđe sađene biljke (1.5, 1.1, 1.6 kg/plodu).


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2018 Zdravko Matotan & Abacus