|
|
| Metodologija rada |
Istraživanja su provedena na paprici, rajčici i kupusu.
U istraživanja su za svaku navedenu povrtnu kulturu bile uvrštene tri različite vrste
kontejnera i to kontejner sa 160 sjetvenih mjesta gdje je svako sjetveno mjesto imalo volumen od 23 ml,
kontejner sa 104 sjetvenih mjesta volumena 37 ml te kontejner sa 84 sjetvenih mjesta volumena 47 ml.
Punjenje kontejnera supstratom i mehanizirana sjetva svih varijanti obavljena je 16. 03. 2007. godine. Za sjetvu
kupusa korišteno je sjeme hibrida Rinda, paprike Istra, a rajčice Belle. Od svake je varijante posijano po 16
kontejnera od kojih je odmah nakon sjetve po 10 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povrća premješteno u
klijališnu komoru gdje se izvršilo naklijavanje u trajanju 3 – 5 dana. Po 5 kontejnera svake varijante za svaku
vrstu povrća nakon izvršene sjetve stavljeno je odmah u pripremljeni bazen na hranjivu otopinu, a po jedan od svake je
varijante ostavljen u stakleniku gdje je dalje uzgajan na uobičajen klasičan način. Po 5 kontejnera svake varijante za
svaku vrstu povrća nakon naklijavanja je stavljeno na hranjivu otopinu, a preostalih 5 kontejnera svake varijante je nakon
uzgajano klasičnim načinom i stavljeno na hranjivu otopinu u fazi pune razvijenosti kotiledonskoh listova.
Bazen za uzgoj presadnica na hranjivoj otopini napravljen je od drvene oplate visine 20 cm čija je unutrašnjost
obložena folijom. Površina bazena je prilagođena površini ukupnog broja od 135 kontejnera uvrštenih u istraživanje i
iznosila je 22,5 m2 tj. dužina mu je bila 11,25 m, a širina 2 m. Bazen je napunjen vodom do razine od oko 2/3 njegove
dubine te je u vodi otopljeno vodotopivo gnojivo Kristalon zeleni specijal koji sadrži u jednakim odnosima osnovna biljna
hranjiva NPK 18:18:18 uz dodatak mikroelemenata. Na količinu vode u bazenu od 3 m3 dodano je 3 kg navedenog gnojiva i 3 dl
fungicida Previcur 607 SL da bi se spriječila pojava bolesti koje znadu u takvim uvjetima proizvodnje prouzročiti značajne
štete. Zbog ispod prosječno niskih temperatura nakon što su kontejneri postavljeni na hranjivu otopinu iznad bazena
postavljeni su metalni lukovi i čitav je bazen dodatno prekriven folijom.
Tijekom uzgoja presadnica redovito svakog tjedna vršena su opažanja, a u dva navrta, četvrtog i petog tjedana nakon
sjetve na po deset biljaka svake varijante izvršena su mjerenja dužine i promjera stabljike presadnica, mase presadnica,
mase korijena te je utvrđivan broj razvijenih listova.
U cilju upoznavanja s istraživanjima i mogućnošću primjene nove tehnologije uzgoja presadnica na hranjivoj otopini za
proizvođače povrća, potencijalne korisnike ove metode uzgoja presadnica organizirane su radionice na kojima se okupio
veći broj zainteresiranih.
Nakon uspješno provedenog prvog dijela istraživanja i uzgojenih kvalitetnih presadnica koje su po nekim svojim
osobinama, posebice intenzitetu porasta u drugom dijelu vegetacije nadmašile kontrolnu varijantu uzgajanu klasičnim
načinom, presadnicama proizvedenim na hranjivoj otopini postavljeni su poljski pokusi kojima je cilj bio utvrditi
eventualne razlike u prinosu ovisno kako o načinu uzgoja samih presadnica tako i volumenu supstrata u kojem su uzgajane.
Poljski pokusi su postavljeni na području Višića kraj Čapljine. Rajčica i paprika je uzgajana na tlu prekrivenim crnom mulch
folijom, a kupus na golome tlu. Navodnjavanje kap po kap korišteno je kod svih kultura. Pokusi su postavljeni po metodici
slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja što je omogućilo kasniju statističku obradu dobivenih podataka analizom
varijance. Kupus je bran jednokratno u fazi tehnološke zrelosti i na njemu je utvrđena masa glavice, njen promjer i
visina te izračunat prinos. Kod paprike je bilo 8, a rajčice 7 berbi. Kod njih je utvrđen broj zrelih plodova i njihova
masa temeljem čega je izračunata prosječna masa ploda te prinos po hektaru.
|
|
