Navodnjavanje povrća važna je tehnološka mjera o kojoj i u klimatski prosječnim godinama ovisi uspješnost proizvodnje.
U kontinentalnim područjima Hrvatske s nešto pravilnijim rasporedom oborina tijekom vegetacije u pet od deset godina bez navodnjavanja proizvodnja povrća apsolutno je nesigurna, u ostale tri godine navodnjavanje je ekonomski visoko opravdano dok je u prosjeku svega dvije od deset godina raspored oborina takav da navodnjavanje nije neophodno.
U priobalnom području raspored oborina tijekom vegetacijskog perioda je takav da se svake godine javlja nedostatak vode i sigurna i uspješna proizvodnja povrća bez navodnjavanja nije moguća.
Za razliku od konzunmog povrća prodajom kojeg se u pravilu postižu višestruko veće cijene nego onog namijenjenog preradi, pristup navodnjavanju povrća za preradu mora biti izuzetno racionalan da bi proizvodnja bila ekonomična. S druge strane prerađivačka industrija želi imati ugovorenu proizvodnju povrća kako bi osigurala zaposlenost kapaciteta, ispunila poslovni plan i osigurala redovito opskrbljenost tržišta.
U okviru projekta Povećanje konkurentnosti hrvatskog agrarnog sektora čiji je pokretač i nositelj USAID (Agencija Američke vlade za međunarodni razvoj) ove su godine pokrenuta tri pilot projekta implementacije suvremenih sustava natapanja u proizvodnji povrća za preradu.
Američka vlada participirala je u troškovima projekata nabavkom opreme za navodnjavanje koja je instalirana na tri obiteljska gospodarstva u Virovitičko-podravskoj, Varaždinskoj i Istarskoj županiji, stručnjaci Razvoja poljoprivrede Podravke provode istraživanja i potrebne analize, a sve tri vrste povrća na kojima se provodi projekt; paprika, rajčica i cikla završit će na preradi u Podravkinim tvornicama.
Cilj postavljenih projekata je za svaku povrtnu kulturu izabrati najprikladniji sustav navodnjavanja vodeći brigu o najracionalnijem izvoru vode za navodnjavanje, pratiti sve troškove i analizirati polučene efekte kako bi se model ako se pokaže ekonomski isplativim i ekološki prihvatljivim dogodine implementira kod većeg broja proizvođača.

Pilot projekt navodnjavanja paprike za preradu kapanjem uz fertirigaciju postavljen je na imanju Draška Orende iz Male Črešnjevice u Virovitičko-podravskoj županiji. Ovo područje je izabrano za provođenje pilot projekta iz razloga što je koncentracija proizvodnje paprike ovdje najveća u Hrvatskoj. Više od četvrtine ukupne proizvedenih količina paprike u Hrvatskoj potječe s područja Virovitičko-podravske županije. Paprika se ovdje uzgaja većinom na laganijim tlima relativno slabije vododržnosti pa je navodnjavanje neophodna i redovita agrotehnička mjera. Laganija tla su sklona ispiranju biljnih hranjiva pa se i od primjene fertirigacije uz navodnjavanje kapanjem očekuju pozitivni efekti jer se u gnojidbi koriste vodotopiva, biljkama lako pristupačna gnojiva u manjim količinama u više navrata tijekom vegetacije, umjesto jednokratne primjene većih količina krutih mineralnih gnojiva prije presađivanja.

Specifičnost ovog projekta je da se umjesto bušotine na samoj parceli koja je uobičajeni izvor vode za navodnjavanje u ovom dijelu Podravine, za navodnjavanje koristi voda iz obližnjeg potoka koja se akumulira u za tu svrhu nedavno izgrađenoj laguni. Višestruka je prednost ovakvog načina korištenja vode za navodnjavanje u odnosu na podzemne vode. Na ovom se području podzemne vode nalaze često na dubini i do pedesetak metara, a kako sustavnih istraživačkih radova da bi se sa sigurnošću odredila lokacija postojanja podzemnih voda nema, kopanje vlastitih bušotina je skupo i dosta rizično. Podzemne vode imaju zasigurno svoju funkciju i njihovim dovođenjem na površinu u većim količinama može se narušiti vjekovima stvarana ravnoteža ne samo na parceli s čijeg se podzemlja voda eksploatira nego i na onima u susjedstvu. Vode prirodnih vodotokova puno je racionalnije koristiti u navodnjavanju od podzemnih jer voda iz vodotoka će i tako oteći i biti izgubljena. Specifičnost ovog projekta je i u tome što je laguna napravljena na nekoliko metara povišenom mjestu pa se voda na proizvodnu površinu pušta prirodnim padom što omogućava njenu distribuciju cijevima s kapaljkama bez dodatnog utroška energije.

Pilot projekt navodnjavanja cikle rasprskivačima postavljen je na gospodarstvu Josipa Baisa iz Imbriovca u Varaždinskoj županiji. Ova je lokacija izabrana iz razloga što se nalazi blizu tvornice za preradu kako bi troškovi transporta korijena cikle bili što manji i iz razloga što se proizvodne površine nalaze uz rijeku Plitvicu koja obiluje kvalitetnom vodom za navodnjavanje tijekom cijele vegetacije.

Da bi se što bolje iskoristili prerađivački kapaciteti i proizvodne površine, cikla se za preradu uzgaja u proljetnom roku sjetve i postrno uglavnom nakon ječma ili graška. S aspekta nedostatnih količina oborina posebno je rizična postrna sjetva koja se obavlja uglavnom krajem lipnja ili početkom srpnja kada uobičajeno započinje razdoblje visokih temperatura s relativno malim količinama oborina. Sustav navodnjavanja cikle rasprskivačima koji stvaraju izuzetno sitne kapljice je primjereniji od drugih sustava i omogućuje kvalitetno nicanje i brzi početni porast jer ne utječe na stvaranje pokorice. Osim kvalitetnih rasprskivača za pravilnu distribuciju vode neophodni su kvalitetan agregat i pumpa. U ovom se projektu koristi suvremeni visoko sofisticirani agregat koji se može programirati kako s aspekta stalnog pritiska, vremenskog trajanja navodnjavanja tako i automatskog zaustavljanja u slučaju da pukne cijev ili se začepi dovod vode.

Pilot projekt navodnjavanja rajčice za preradu kapanjem uz fertirigaciju postavljen je na površinama Stjepana Majkovice iz Umaga u Istarskoj županiji. Lokacija provođenja projekta izabrana je iz razloga što je manje od kilometar udaljena od tvornice gdje se rajčica prerađuje i iz razloga što na parceli postoje bušotine podzemne vode. U odnosu na uobičajeni način navodnjavanja rajčice kišnim topovima od impementacije sustava navodnjavanja kapanjem se očekuje manja potrošnja vode, bolja njena distribucija samo uz biljke gdje se najracionalnije koristi, manje problema sa zaštitom od bolesti te neovisnost primjene o vremenskim uvjeti kao što su visoke temperature i puhanje vjetrova. Uz mogućnost primjene vodotopivih gnojiva zajedno s ovim načinom navodnjavanja očekuju se viši prinosi i bolja kvaliteta uz manje troškove.

Tijekom provođenja projekata održavaju se radionice na kojima se projekti predstavljaju proizvođačima povrća zainteresiranim za implemetaciju rezultata u svoju proizvodnju. USAID će i iduću godinu podržavati slične projekte, a uz to pripremaju i kreditne linije koje će po povoljnim uvjetima bez puno administrativnih prepreka moći koristiti proizvođači povrća za implemetaciju rezultata ovogodišnjih pilot projekata.

Podravka od implementacije rezultata ovih pilot projekata očekuje sigurniju opskrbu kvalitetnim povrćem za preradu, a koristi će svakako imati i proizvođači povrća čija bi proizvodnja trebala biti profitabilnija.

Dr. sc. Zdravko Matotan