Paprika je povrtna kultura s jednim od najvećih trendova povećanja proizvodnje u svijetu. U zadnjih pet godina svake su se godine površine pod paprikom povećavale za više od 40.000 hektara, tako da su ove godine dostigle čak 1,5 miljuna hektara.

U Hrvatskoj se paprika uzgaja od kraja 16. stoljeća kada su je u južne hrvatske krajeve donjeli španjolski mornari, dok je u sjeverne krajeve Hrvatske prenešena iz Mađarske. Od povrtnih kultura u Hrvatskoj na većim površinama od paprike uzgajaju se samo rajčica, luk, grah i kupus. U Hrvatskoj se proizvodnja paprike tijekom proteklih pet godina također povećavala u prosjeku 200 hektara godišnje i dosegla 5.000 hektara. Paprika se kod nas najviše uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji na čijem se području nalazi gotovo polovica površina. S navedenih se površina godišnje proizvede preko 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha. Prinos od svega 7 t/ha izuzetno je nizak, znatno niži od svjetskog koji iznosi 12,5 t/ha, odnosno europskog od 18,2 t/ha. U Europi niže prinose paprike od Hrvatske jedino ima Portugal. Razlog niskim prosječnim prinosima zasigurno je još uvijek veliko učešće u ukupnoj proizvodnji proizvodnje u vrtovima i okućnicama namijenjene za osobne potrebe domaćinstva gdje se koriste stare, uglavnom niskoproduktivne sorte uz izuzetno nizak nivo agrotehnike. Drugi razlog niskih prosječnih prinosa je veoma mali udjel u ukupnoj proizvodnji proizvodnje u zaštićenim prostorima kojom se postižu višestruko veći prinosi nego u uzgoju na otvorenom. Prosječni prinosi paprike u Nizozemskoj u kojoj se sva proizvodnja od oko 1.000 hektara nalazi u staklenicima i plastenicima je gotovo nevjerojatnih 250 t/ha. Naravno da i kod nas proizvođači koji koriste certificirano sjeme visokoprinosnih sorti uz primjenu moderne tehnologije postižu i višestruko više prinose od državnog prosjeka.

Uz domaću proizvodnju Hrvatska je i značajan uvoznik paprike, kako one za potrošnju u svježem stanju, tako i prerađene. Tijekom proteklih 5 godina u Hrvatsku se uvozilo prosječno godišnje oko 3.300 tona paprike vrijednosti oko 2 miljuna $ pretežito iz Makedonije, Mađarske i Bugarske.

U istom periodu manji dio paprike proizvedene u Hrvatskoj je izvežen u susjedne države Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Prosječno se godišnje izvezlo samo 360 t u vrijednosti 200.000 $. Samo na papriki tijekom zadnjih 5 godina Hrvatska je imala trgovinski deficit od oko 8 miljuna $, a neosporno je da imamo gotovo sve preduvjete da potrebe Hrvatske zadovoljimo vlastitom proizvodnjom, od klimatskih i zemljišnih do stručnog znanja.

Stručna znanja o proizvodnji paprike nedavno su imali prilike izmjeniti poljoprivrednici, organizatori proizvodnje, stručnjaci i prerađivači na Danu paprike održanom u Varaždinu. U organizaciji Podravke iz Koprivnice, najvećeg prerađivača povrća u Hrvatskoj, Varaždinske županije i obiteljskog gospodarstva Josipa Baisa iz Imbriovca održan je stručno promotivni skup posvećen paprici. Više od stotinjak sudionika upoznato je s dostignućima u proizvodnji i preradi paprike te o njenim prehrambenim i zdravstvenim vrijednostima. Na pokusnim su se površinama sudionici skupa upoznali sa sortimentom paprike gdje je posebnu pažnju među tridesetak sorata privukao novi selekcijski materijal koji razvija odjel Razvoja poljoprivrede Podravke, a radi se o linijama crvene rog paprike namijenjene za preradu. Obišle su se i proizvodne površine pod paprikom u okolici Varaždina. Na kraju za sudionike skupa i građane Varaždina koji su se okupili na središnjem gradskom trgu spremala su se jela od paprike u čijoj su pripremi i podjeli sudjelovali župani Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije te gradonačelnici Koprivnice i Varaždina. Na taj je način Varaždin grad baroka na jedan dan pretvoren u grad paprike.