o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

Gabrijel ONDRAŠEK1, Davor ROMIĆ1, Josip BOROŠIĆ2

1Zavod za melioracije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10 000 Zagreb, Hrvatska, (kontakt e-mail: gondrasek@agr.hr)
2Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Uvod

Hidroponski uzgoj bilja podrazumijeva uzgoj u hranjivoj otopini sa ili bez upotrebe supstrata (kamena vuna, perlit, treset, kokosova vlakna, ekspandirana glina i dr.) koji biljci daju mehaničku potporu (Jensen, 1999). Odlika im je da imaju vrlo povoljan odnos kapaciteta za vodu i zrak te se međusobno razlikuju prije svega po fizikalno-kemijskim svojstvima. Optimalno gospodarenje vodom i mineralnim hranivima je ono što se traži od supstrata. Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi potrošnju vode i makrohraniva na tri različita supstrata korištena u hidroponskom uzgoju rajčice.

Materijal i metode

Pokus je postavljen tijekom 2002. godine u plasteniku površine 170 m2. U istraživanje su bila uključena tri supstrata: kamena vuna (Grodan), perlit i treset, smješteni u polietilenske vreće (100 cm x 15 cm x 7,5 cm). Sadnja rajčice je obavljena 8. veljače u dvoredene trake na supstrat natopljen hranjivom otopinom. Razmak biljaka unutar redova je bio 33 cm, između redova u traci 60 cm, te između traka 120 cm. Peti dan nakon sadnje, na vrećama su napravljena dva otvora na visini 2,5 cm od dna vreće širine 2 cm da bi se osiguralo nesmetano procijeđivanje viška hranjive otopine i spriječilo štetno nakupljanje soli u zoni korijena.

Eksperimentalni dizajn je bio slučajni blokni raspored u tri ponavljanja. Osnovnu parcelu pokusa su činile tri, a obračunsku jedna vreća sa tri biljke rajčice. Svakodnevno su mjereni pH i elektrovodljivost hranjive otopine kojom su prihranjivane biljke rajčice, te 1 do 2 puta tjedno u supstratima. Sustav grijanja, provjetravanja i fertirigacije metodom kapanja je bio automatiziran. Standardna hranjiva otopina priređivana je prema Sonneveldu (1991). Na svakoj obračunskoj parceli su bili postavljeni sakupljači viška procijeđene hranjive otopine (izlaz). Prilikom njihovog pražnjenja, 1 do 2 puta tjedno, izmjeren je volumen i uziman prosječan uzorak za kemijske analize. Na kraju glavne cijevi koja dovodi standardnu hranjivu otopinu i isporučuje ju u lateralni cjevovod, postavljen je vodomjer za mjerenje ukupnog volumena dodane hranjive otopine (ulaz). Potrošnja vode je utvrđena na temelju razlike dodanog i procijeđenog volumena (Papadopoulos i sur., 1995), a predstavlja količinu vode utrošene transpiracijom. Na temelju razlike koncentracije pojedinog makroelementa u dodanoj i procijeđenoj hranjivoj otopini, utvrđena je potrošnja za dušik, fosfor, kalij, kalcij i magnezij (Jemaa i sur., 1995). Kemijske analize uzoraka dodane i procijeđene hranjive otopine su rađene 1 do 2 puta mjesečno u laboratoriju. Određivani su pH, elektrovodljivost, te koncentracije pojedinačnih kationa i aniona prema metodologiji APHA (1992).

Statistička analiza podataka je izvedena upotrebom softverskog paketa SAS (SAS Institute, 1999). Analiza varijance je provedena s ukupnim vrijednostima (sume) pojedinih varijabli uz pomoć statističke procedure-GLM, dok su najmanje značajne razlike (LSD) između prosječnih vrijednosti testirane prema Tukeyu na razini signifikantnosti P<= 0,05.

Rezultati i diskusija

U tablici 1 prikazani su rezultati istraživanja tijekom kojih je ukupno dodano 1196,6 l/m2 vode. Najveća potrošnja vode je utvrđena na kamenoj vuni (911 l/m2), a najmanja na perlitu (865,9 l/m2). Sve razlike u potrošnji vode među supstratima su bile statistički opravdane. Količina apliciranog dušika je iznosila 206 g/m2, od čega oko 96 % u nitratnom (NO3-N), a preostali dio u amonijskom (NH4-N) obliku. Najviše dušika je sadržavao perkolat perlita (86,1 g/m2), signifikantno više u odnosu na treset i kamenu vunu iz koje je isprano najmanje dušika (80,1 g/m2).

Ukupna količina fosfora koja je dodana fertirigacijom je iznosila 43,1 g/m2 od čega je najviše fosfora utrošeno na kamenoj vuni (33,3 g/m2), a najmanje na perlitu (30,9 g/m2). Kalij je tijekom istraživanja dodan u količini od 356,6 g/m2 i razlika u njegovoj potrošnji između treseta i kamene vune nije bila značajna. Signifikantno više kalija je isprano iz perlita u odnosu na treset i kamenu vunu. Signifikantno najmanje kalcija isprano je iz kamene vune, dok razlike u količinama ispranog kalcija između perlita i treseta nisu bile statistički opravdane. Najviše ispranog magnezija je sadržavao perkolat perlita (48,7 g/m2), dok razlike između količina magnezija ispranog iz kamene vune i treseta nisu bile signifikantne.

Tablica 1. Potrošnja vode (l/m2) i makroelemenata (g/m2), te prinos tržnih plodova rajčice (kg/m2)

Supstrat Ulaz hranjive otopine (U)
H2ONPKCaMg
Svi1196,620643,1356,617882,6
 Izlaz hranjive otopine (I)
Kamena vuna285,6 a80,1 a9,8 a113,2 a86,3 a37,7 a
Perlit330,7 c86,1 b12,2 b128,4 b97,7 b48,7 b
Treset309,5 b82,5 a10,6 a112,9 a95,3 b39,7 a
 Razlika (U-I)
Kamena vuna911,0 a125,9 a33,3 a243,4 a91,7 a45,3 a
Perlit865,9 c119,9 b30,9 b228,2 b80,3 b33,9 b
Treset887,1 b123,5 a32,5 a243,7 a82,7 b42,9 a
 Prinos
Kamena vuna  39,6 a   
Perlit  38,9 a   
Treset  38,0 b   

Prosjeci označeni istim znakovima nisu bili signifikantno različiti (P<= 0,05)

Razlike između prinosa postignutih na kamenoj vuni i perlitu nisu bile signifikantno različite, ali su ti prinosi bili značajno viši od prinosa na tresetu (tablica 1). U istim uvjetima proizvodnje s obzirom na obrok navodnjavanja i kemijski sastav hranjive otopine, utvrđeno je da su supstrati različito zadržavali vodu i hranjiva. Na kamenoj vuni je potrošnja vode bila najveća, ali je na tom supstratu ostvaren i najviši prinos. Faktor ispiranja (LF) je bio 24 %, što je za 2 do 4 % manje u odnosu na treset i perlit. Pretpostavka je da su obroci i intervali navodnjavanja bili najviše prilagođeni kamenoj vuni i da su u tom supstratu vodozračni uvjeti bili optimalni. Na perlitu je ostvaren niži prinos u odnosu na kamenu vunu, ali je iskorištenje vode bilo efikasnije (22,3 l/kg ploda). Perlit je poznat kao prozračan supstrat, te je u cilju boljeg gospodarenja i postizanja većeg prinosa potrebno smanjiti obroke ali i intervale navodnjavanja. Bilancu hranjiva treba razmatrati s količinom perkolata, prinosom te apsorbcijom supstrata. Naime, količine hranjiva koje se zadržavaju u supstratu nisu zanemarive i prema nekim istraživanjima (Gysi i Von Allmen cit. Schwarz. D. i sur., 1996; Le Bot J., 2001) kod kamene vune i drugih supstrata mogu iznositi 10 do 30 % od ukupno dodane količine. Potrošnja većine makroelemenata je također bila najviša na kamenoj vuni, izuzetak je kalij čija je najveća potrošnja bila na tresetu. To se objašnjava činjenicom da treset nije inertni supstrat poput kamene vune i perlita, već dodatno, fizikalno-kemijskim vezama ad/apsorbira u svome volumenu katione (Lemaire, 1995).

Zaključak

U hidroponskom uzgoju rajčice moguće je odabirom odgovarajućeg supstrata, te prilagođavanjem obroka i intervala fertirigacije njegovim fizikalno-kemijskim svojstvima, bolje gospodariti vodom i pojedinim makroelementima, a time utjecati i na prinos uzgajane kulture.

Količina vode i hraniva koji se procijede iz supstrata tijekom vegetacije u hidroponskom uzgoju rajčice se kreću 25 do 50 % od ukupno dodanih, te ih je u cilju ekološki prihvatljive i ekonomičnije proizvodnje nužno profiltrirati i sterilizirati kako bi se vratili ponovo u sustav.

Supstrati nakon vegetacije također sadrže znatne količine apsorbiranih hraniva, te ih je potrebno na odgovarajući način zbrinuti, odnosno reciklirati.

Literatura

  1. Jemaa R., Boulard T., Baille A. (1995), Some results on water and nutrient consumption of a greenhouse tomato crop grown in rockwool. Acta Hort. 408:137-145

  2. Jensen Marle H. (1999), Hydroponics Worldwide. Acta Hort. 481 (1):719-729

  3. Lemaire F. (1995), Physical, chemical and biological properties of growing medium. Acta Hort. 396:273-283

  4. Le Bot J., Jeannequin B., Fabre R. (2001), Impacts of N-deprivation on the yield and nitrogen budget of rockwool grown tomatoes. Agronomie 21 (4):341-350

  5. Papadopoulos A., Maloupa E., Papadopoulos F. (1995), Sesonal crop coefficient of gerbera soilless culture. Acta Hort. 408 (1):81-90

  6. Sonneveld C. (1991), Rockwool as a substrate for greenhouse crops. Biotech. in Agricul.& Forestry, 17:285-312

  7. Schon M.K. and Compton M. Peggy, (1997), Comparison of cucumbers grown in rockwool or perlite at two leaching fractions, HortTehnology 7 (1):30-33

  8. Schwarz D., Schroder F.G., Kuchenbuch R. (1996), Balance sheets for water, potassium and nitrogen for tomatoes grown in two closed circulated hydroponic systems. Gartenbauwissenschaft, 61 (5):249-255


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2017 Zdravko Matotan & Abacus