UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)
Nina KACJAN-MARŠIĆ
Biotehnički fakultet Univerziteta u Ljubljani, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenija (kontakt e-mail: nina.kacjan.marsic@bf.uni-lj.si)
Uvod
Navodnjavanje i gnojidba su dva važna čimbenika s kojima proizvođači povrća kontroliraju rast i razvoj biljaka, te količinu i kvalitetu prinosa. Uvođenje fertigacije, istovremene gnojidbe i navodnjavanja, otvorilo je nove mogućnosti opskrbe biljaka vodom i biljnim hranjivima jer je u tlu omogućena kontrola i održavanje određenih koncentracija hranjivih tvari i vode. Značajne prednosti fertigacije u usporedbi s gnojidbom na zalihu, uz primjenu navodnjavanja kapanjem, su sljedeće: (1) zbog velike prilagođenosti sustava fertigacije u dovođenju vode i hranjiva u blizinu biljaka, smanjeno je odstupanje koncentracije biljnih hranjiva u tlu u razdoblju rasta biljaka što omogućuje veći i kvalitetniji prinos; (2) jednostavno je podešavanje količine i koncentracije određenih hranjiva, obzirom na potrebe uzgajane kulture i posebno na njezinu fenofazu i klimatske uvjete; (3) kod sustava fertigacije kapanjem, lisnato povrće ostane suho, što spriječava ožegotine i razvoj bolesti; (4) mogućnost preciznog mjerenja hranjiva u razdoblju razvoja biljke, koje je usklađeno s njezinim potrebama, spriječava unošenje prekomjernih količina hranjiva u tlo i njihovo ispiranje u podzemlje; (5) fertigacija omogućava dovođenje vode i biljnih hranjiva na točno određeno mjesto u tlo, gdje se razvija korijenov sustav biljaka, što omogućava bolje iskorištenje hranjiva te smanjuje mogućnost njihova ispiranja.
Predmet našeg istraživanja je bio istražiti utjecaj fertigacije s N i NPK, te kombinacije startne gnojidbe i fertigacije na prinos i kvalitetu plodova paprike. Kod svih je tretmana upotrebljena norma gnojidbe za dušik: 200 kg ha-1 N ili 250 kg ha-1 N.
Materijal i metode
Istraživanje je izvođeno na Pokusnom polju Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, u razdoblju od 13. ožujka do 14. rujna 2003. Korišten je kultivar paprike 'Bianca F1', koji je zanimljiv tržištu i opće prihvaćen od proizvođača povrća. Svojstva tla su prikazana u tablici 1.
Tablica 1. Kemijska svojstva tla (0-0.30 m)
pH (u KCl) | Organska tvar (%) | P2O5 (mg 100g-1 tla) | K2O (mg 100g-1 tla) | Tip tla |
7.2 | 2.5 | 26 | 21 | glinasto-pjeskovito |
Presadnice paprike su uzgojene u stakleniku u multipločama (sustav kontejnera) napunjenima supstratom na osnovu treseta. Visina i promjer lončića bili su 5 cm. U starosti 8 tjedana, presadnice su ručno presađene na gredice. Veličina pokusne parcele je bila 10 m x 1 m (10m2). Na svakoj su posađena po dva reda paprike. Razmak između redova je bio 0,50 m, a između biljaka u redu 0,30 m. Razmak između parcela je bio 0,60 m. Sadnja je bila 16. svibnja 2003.
Pokus je bio postavljen u bloknom rasporedu u 4 ponavljanja, gdje su pojedine varijante predstavljale različite količine N i metode gnojidbe. Varijante su bile sljedeće: (i) FN200; (ii) FN250; (iii) FN200/30%; (iv) FNPK200; (v) FNPK250; (vi) FNPK200/30%; (vii) FNPK250/30%. U varijantama FN200 i FN250 prije sadnje su P i K unešeni u tlo, a otopina dušika je davana sustavom kapanja - fertigacijom. Pri varijantama FNPK200 i FNPK250 sva tri su hranjiva davana sustavom fertigacije. Pri varijantama FN200/30%, FNPK200/30% i FNPK250/30% 30% N dato je u tlo prije sadnje, preostali N ili NPK davani su fertigacijom jedanput tjedno, ukupno 16 tjedana. Fertigacija je počela 2 tjedna poslije sadnje na otvorenom. Navodnjavalo se tako, da se održavala vlagu u tlu između 0,020 i 0,025 MPa, što je izmjereno tenziometrom, postavljenom na dubinu 15 cm. Zadnja je fertigacija bila 30. rujna 2003. Paprika je brana 26. srpnja, 2., 10. i 20. kolovoza i 14. rujna (ukupno 5 berbi). Plodovi su sortirani na tržne i netržne, a prinos je izmjeren po svakoj parceli. Rezultati su statistički analizirani metodom analize varijance.
Rezultati i rasprava
U tablici 2 su prikazani rezultati, koji su postignuti gnojidbom dviju različitih količina N (200 i 250 kg ha-1) i uz primjenu različitih metoda gnojidbe na prinos tržnih plodova paprike.
Na prinos paprike značajno je utjecala metoda gnojidbe. Utvrđeno je, da je startna gnojidba dušikom imala statistički značajno pozitivan utjecaj na količinu tržnog prinosa paprike. U tim je tretmanima fertigacija s NPK-otopinom povećala tržni prinos paprike uspoređujući s primjenom ukupnog N fertigacijom. Najniži je prinos paprike utvrđen u usjevima koji su od početka vegetacije bili gnojeni otopinom NPK ili N.
Utvrđeno je da niti različite metode gnojidbe niti različite količine N nisu utjecale na količinu netržnog prinosa paprike (tablica 3). U tretmanima gdje je kombinirana startna gnojidba tla i fertigacija dobiven je manji prinos netržnih plodova, odnosno, uz startnu gnojidbu tla s N povećan je udio tržnog prinosa, a to znači da je bio pozitivan utjecaj na krupnoću plodova paprike.
Tablica 2. Ujecaj količine N i različitih metoda gnojidbe na prinos paprike, Ljubljana, 2003.
Metoda gnojidbe | Količina N (kg ha-1) | n | Prosjek tržnog prinosa (kg ha-1) |
NPK-fertigacija | 200 | 4 | 30148 b |
NPK-fertigacija | 250 | 4 | 31754 b |
N-fertigacija | 200 | 4 | 35246 b |
N-fertigacija | 250 | 4 | 35892 b |
Startna gnojidba tla s P, K i 30% N, ostatak N fertigacijom | 200 | 4 | 37545 ab |
Startna gnojidba tla s 30% N, ostatak N te P i K fertigacijom | 250 | 4 | 46826 a |
Startna gnojidba tla s 30% N, ostatak N te P i K fertigacijom | 200 | 4 | 47130 a |
*Prinosi označeni istim slovom značajno se ne razlikuju, prema Duncanovom testu razlikovanja, pri ?=0,05.
Utvrđeno je da niti različite metode gnojidbe niti različite količine N nisu utjecale na količinu netržnog prinosa paprike (tablica 3). U tretmanima gdje je kombinirana startna gnojidba tla i fertigacija dobiven je manji prinos netržnih plodova, odnosno, uz startnu gnojidbu tla s N povećan je udio tržnog prinosa, a to znači da je bio pozitivan utjecaj na krupnoću plodova paprike.
Tablica 3. Utjecaj količine N i različitih metoda gnojidbe na udio tržnog i netržnog prinosa paprike
Količina N i metode gnojidbe | % od ukupnog prinosa |
Tržni prinos | Netržni prinos |
FNPK 200 | 71 a | 29 a |
FNPK 250 | 76 a | 24 a |
FN 200 | 81 a | 19 a |
FN 250 | 74 a | 26 a |
FN 200/30% | 85 a | 15 a |
FNPK 200/30% | 83 a | 17 a |
FNPK 50/30% | 89 a | 11 a |
*Postoci označeni istim slovom značajno se ne razlikuju, prema Duncanovom testu razlikovanja, pri ?=0,05.
Zaključci
Fertigacija se uvodi, prije svega, kao tehnika za postizanje većih prinosa uz istovremeno smanjenje količine gnojiva za povrće iz porodice Solanaceae. Rezultati istraživanja upućuju, da fertigacija u kombinaciji sa startnom gnojidbom tla s N ima pozitivan učinak na kvalitetu i količinu prinosa paprike. Razlike u prinosu, koje su uzrokovane primjenom različite količine dodanog N u periodu razvoja, nisu bile statistički značajne. Utvrđeno je, da je optimalna količina dušika za gnojidbu paprike između 200 i 250 kg ha-1.
Literatura
Bar-Yosef, B., (1999). Advances in Fertigation. Advances in Agronomy, 65, p. 1-77.
Carballo, S. J., S. M. Blankenship, D. C. Sanders. Drip Fertigation with Nitrogen and Potassium and Postharvest Susceptibility to Bacterial Soft Rot of Bell Peppers. Journal of Plant Nutrition. Vol. 17, 1175-1191.
Guertal, E.A. (2000). Pre-plant Slow-Release Nitrogen Fertilizers Produce Similar Bell Pepper Yields as Split Application of Soluble Fertilizer. Agronomy Journal. Vol. 92, 388-393.
Hagin, J. and A.Lowengart-Aycicegi, (1999). Fertigation - State of the Art. Proceedings No. 429. The International Fertiliser Society, Meeting in Brussels, 29th of April 1999, p. 4-24.
Jaimez, R. E., F. Rada, C. Garcia-Nunez., (1999). The effect if irrigation frequency on water and carbon relations in three cultivars of sweet pepper (Capsicum chinense Jacq), in a tropical semiarid region. Scientia Horticulturae, 81, 301-308.
|