o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2003:
STARE I PRIZNATE SORTE U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI POVRĆA

UTJECAJ ROKOVA UZGOJA I BERBE NA KVALITATIVNA SVOJSTVA KINESKE RAŠTIKE (Brassica rapa L. ssp. chinensis (L.) Hanelt

UTJECAJ MIKORIZE I RAZLIČITO OBOJENIH PE FILMOVA NA PRINOS SLATKOG KRUMPIRA - BATATA (Ipomea batatas L.)

INFLUENCE OF SUBSTRATE COMPOSITION ON THE QUANTITY AND QUALITY OF PLEUROTUS MUSHROOMS YIELD

HIDROPONIJSKI UZGOJ PAPRIKE (Capsicum annuum L.) NA KAMENOJ VUNI

MORPHO - ANATOMICAL CHANGES PRODUCED BY THE PHYTOPHTHORA INFESTANS (MONT.) DE BY. AT THE TOMATO CROP IN GREENHOUSE

NEKE KARAKTERISTIKE SLOVENSKIH SORTI POVRĆA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

THE DROOPING IRRIGATION AND THE WATER CONSUMPTION IN THE CASE OF SOLARIUM CULTIVATED CUCUMBERS

PRINOS I SKLADIŠNA SPOSOBNOST SORATA LUKA

FIELD RESISTANCE OF SEVEN DIFFERENT LETTUCE CULTIVARS ON THE OCCURRENCE OF LETTUCE DOWNY MILDEW (Bremia lactucae Regel)

YIELD AND QUALITY OF FORCED CHICORY (Chicorium intybus L.) cv. 'Goriški'

MINERALNI SASTAV RADIČA (Cichorium intybus var. foliosum L. ) PRI RAZLIČITIM GNOJIDBAMA

UTJECAJ STAROSTI PRESADNICA I KULTIVARA NA KOMPONENTE PRINOSA TIKVICE

THE NEW ADMITED DOMESTIC AND INTRODUCED VARIETIES OF TOMATOES

UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA VEGETATIVNI RAST I PRINOS RAJČICE U POSTRNOM ROKU UZGOJA

THE EFFECT OF DIFFERENT TYPES OF FERTILIZATION AND PLANTS DENSITY ON TOMATOES CULTIVATED IN GREENHOUSE ON ORGANIC SUBSTRATUM

UZGOJ RAJČICE NA INERTNIM SUPSTRATIMA

SUVREMENI KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE POVRĆARSKE PROIZVODNJE

IZBOR KULTIVARA RAJČICE ZA HIDROPONSKI UZGOJ

KAKVOĆA PLODOVA RAJČICE UZGOJENIH NA KAMENOJ VUNI

EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE

REACTION OF CAPSICUM SPECIES, HYBRIDS AND BREEDING LINES TO OBUDA PEPPER TOBAMOVIRUS (SYN: TOMATO MOSAIC TOBAMOVIRUS)

INTRODUKCIJA KULTIVARA LUBENICE U DALMATINSKA KRŠKA POLJA

NAVODNJAVANJE ZASLANJENOM VODOM U UZGOJU LUBENICE

PROMJENE SADRŽAJA ŠEĆERA TIJEKOM MLIJEČNE ZRIOBE GENOTIPOVA KUKURUZA ŠEĆERCA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 38. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2003. godine - OPATIJA
ANALIZA PROFITABILNOSTI PROIZVODNJE RANOG KUPUSA

Ružica LONČARIĆ1, Zdenko LONČARIĆ2, Zdravko TOLUŠIĆ1

1Zavod za agroekonomiku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska (E-mail: zloncar@public.srce.hr)
2Zavod za agroekologiju, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska

Uvod

Organizirana tržišna proizvodnja povrća predstavlja mali, ali značajan dio koji treba pridonijeti osiguranju zdrave prehrane stanovništva Hrvatske, osigurati kvalitetnu i raznovrsnu ponudu, a proizvođačima pružiti mogućnost profitabilnog privređivanja uz što manje rizika (Lešić i Belašić, 1994.). U Republici Hrvatskoj povrće se u 2000. godini uzgajalo na 134.171 ha, od kojih se 13,8 % (9.679 ha) koristilo za proizvodnju kupusa i kelja (Statistički ljetopis Hrvatske, 2001.).

Utjecaj gnojidbe dušikom na visinu prinosa utvrdili su mnogi autori (Chankseliani 1976., Dudnik et al.1980., Kolota 1982., Richards et al. 1984., Geissler i Schweirz 1974., Drlik and Rogl 1993., Everaats and De Moel 1998), a utjecaj fosfora i kalija na prinos kupusa ispitivali su Alt (1987), Luchnik (1975.) i Rumpel (1972.).

Uzgoj ranog kupusa postaje sve interesantiniji, jer ukoliko se na tržište plasira dovoljno rano, cijena i relativno visok prinos garantiraju profitabilnost. Cilj ovog rada bio je putem analize troškova i dobiti za pojedine razine prinosa uvjetovane različitim razinama gnojidbe, utvrditi utjecaj gnojidbe na profitabilnost proizvodnje ranog kupusa.

Materijal i metode

Dva poljska gnojidbena pokusa provedena su tijekom tri godine (1999. do 2001.) u Donjem Miholjcu. U prvoj godini pokus je proveden na siromašnom tlu (7,7 mg P2O5 100 g-1 i 13,7 mg K2O 100 g-1), u drugoj na srednje opskrbljenom tlu, a u trećoj godini na tlu dobro opskrbljenom fosforom i kalijem (24,4 mg P2O5 100 g-1 i 20,5 mg K2O 100 g-1). Istodobno je na istom gospodarstvu provedena anketa na temelju koje je primjenom analitičke kalkulacije izvršena analiza prodaje, ukupnog prihoda, troškova (direct costing metoda) i dobiti za pojedine razine gnojidbe. Rani kupus hibrida Resistor posijan je u sjetvene kontejnere početkom veljače, nakon čega je premješten u staklenik do sadnje krajem ožujka. Pokus je postavljen u sklopu 40´40 cm (6,25 biljaka m-2), koristeći blok sistem s 4 ponavljanja, a berba je provedena 27. svibnja 1999., 30 svibnja 2000. i 2. lipnja 2001. Pokus A postavljen je 1999. i 2001. godine s pet razina gnojidbe dušikom (kontrola, 50, 100, 200 i 300 kg ha-1) uz 100 kg P2O5 i 300 kg K2O ha-1, a pokus B 2000. i 2001. godine s pet gnojidbenih razina (kontrola, 100:0:0-N1, 200:0:0-N2, 200:90:250-N2P1K1 i 200:180:500-N2P2K2).

Prinos kupusa utvrđen je mjerenjem mase svake pojedine glavice s pokusnih parcelica. Na temelju tih podataka, te ukupnog prihoda (prinos ´ tržišna cijena na osječkoj veletržnici) i troškova utvrđena je profitabilnost proizvodnje ranog kupusa za pojedine razine gnojidbe. Svi rezultati obrađeni su kompjuterskim programima za analizu varijance (Ivezić i Vukadinović, 1985.).

Rezultati i rasprava

Prinos glavice kupusa bio je u oba pokusa najniži bez provedene gnojidbe.

Gnojidba provedena u pokusu A rezultirala je konstantnim povećanjem prinosa proporcionalno povećanju gnojidbe, tako da je najniži prinos bez gnojidbe, a najviši s najvišom razinom gnojidbe (tablica 1). Istovremeno, sva su povećanja prinosa statistički značajna, osim prinosa uz najveću gnojidbu.

Srazmjerno tome ukupan prihod, kao umnožak prinosa i tržišne cijene (koja je bila različita u sve tri godine - 3,14 knkg-1 1999., 3,63 2000. i 2,25 2001. godine) kretao se od 44.100 do 211.780 knha-1. Statistička značajnost razlika prihoda ostvarenih različitim gnojidbama identična je razlikama između prinosa.

Kategorija troškova se između gnojidbenih tretmana razlikovala po pitanju gnojidbe i troškova prodaje, (uvjetovane razlikama u prinosu). Kao i kod prinosa i ukupnog prihoda, značajne razlike postojale su između svih gnojidbenih tretmana, osim između treće i četvrte razine dušika.

Porast dobiti, koja je razlika prethodne dvije kategorije, proporcionalan je porastu provedene gnojidbe, a kreće se od 17.370 knha-1 do 175.210 knha-1, ali statistička značajnost ne postoji između svih tretamana. Statistički značajno povećanje dobiti rezultat je tek gnojidbe N2PK u odnosu na kontrolu i N1PK, a dobit uz gnojidbu N3PK i N4PK je unutar istog razreda i značajno veća u odnosu na sve ostale tretmane.

U pokusu B gnojidbeni tretmani također su rezultirali porastom prinosa (od 47,3 do 80,5 tha-1) i ukupnog prihoda (156.890 do 243.280 knha-1), ali je statistički značajno veći prinos i prihod kod svih varijanti gnojidbe u odnosu na kontrolu, te kod maksimalne gnojidbe (N2P2K2) u odnosu na nižu razinu gnojidbe dušikom bez fosfora i kalija (N1) (tablica 2). Troškovi proizvodnje su statistički značajno povećani svakim povećanjem gnojidbe osim između razina N1 i N2.

Međutim, kod dobiti, iako postoji povećanje (127.000 kontrola - 205.890 najveća gnojidba) statistički značajne razlike postoje samo između gnojidbenih tretmana u odnosu na kontrolu, ali ne i međusobno, čemu je razlog velika varijabilnost između repeticija pojedinih tretmana i malo relativno povećanje dobiti.

Tablica 1. Prinos, prihod, troškovi i dobit u proizvodnji kupusa 1999. i 2001. godine (pokus A)

gnojidbaprinos (t ha-1)prihod (000 kn ha-1)troškovi (000 kn ha-1)dobit (000 kn ha-1)
kontrola27,1 a44,10 a26,73 a17,37 a
N1PK47,4 b70,30 b31,14 b39,15 a
N2PK57,2 c148,63 c32,70 c115,93 b
N3PK73,7 d197,81 d35,42 d162,39 c
N4PK78,6 d211,78 d36,57 d175,21 c
razlike između vrijednosti s istim slovom nisu statistički značajne na razini 5%

Tablica 2. Prinos, prihod, troškovi i dobit u proizvodnji kupusa 2000. i 2001. godine (pokus B)

gnojidbaprinos (t ha-1)prihod (000 kn ha-1)troškovi (000 kn ha-1)dobit (000 kn ha-1)
kontrola47,3 a156,89 a29,89 a127,00 a
N169,1 b208,40 b32,86 b175,54 b
N270,4 bc211,90 bc33,53 b178,37 b
N2P1K174,8 bc220,77 bc35,37 c185,40 b
N2P2K280,5 c243,28 c37,38 d205,89 b
razlike između vrijednosti s istim slovom nisu statistički značajne na razini 5%

Zaključak

Na temelju rezultata može se zaključiti da je za prinos i dobit optimalna gnojidba za rani kupus između 200 i 300 kg Nha-1 uz odgovarajuću gnojidbu fosforom i kalijem prema razini pristupačnosti P i K u tlu, jer dvostruko veća doza fosfora i kalija nije značajno utjecala na povećanje prinosa. Prihod se povećava proporcionalno porastu prinosa, a troškovi također zbog većih troškova gnojidbe i prodaje proizvedenog kupusa. Visoka dobit, čak i na kontrolnoj varijanti, rezultat je relativno visoke plodnosti tla u 3. godini pokusa, ali i pretpostavke prodaje ukupne količine tržišnog proizvoda.

Literatura

  1. Alt, D. (1987.): Influence of P- and K-fertilization on yield of different vegetable species. Journal of Plant Nutrition 10:9-16, 1429-1435.
  2. Chankseliani, Z. (1976.): Fertilization of head cabbage in Georgian SSR. Khimiya v Sel'skom Khozyaistve 14:12, 21-22.
  3. Drlik, J. and Rogl, J. (1993.): Nitrogen fertilization of some vegetable species in relation to yield, quality and environmental protection. Zahradnictvi 20: 1, 31-42.
  4. Dudnik, S. A., Antonov, A. V. and Pleshkov, K. K. (1980.): Effectiveness of fertilization in earlly cabbage under irrigation. Khimya v Sel'skom Khozyaistve 8, 29-30.
  5. Everaats, A. P. and De Moel, C. P. (1998.): The effect of nitrogen and method of application on yield and quality of white cabbage. European Journal of Agronomy 9, 203-211.
  6. Geissler, T. and Schwierz, A. (1974.): Further studies on the level of nitrogen fertilization in field vegetable production using area. Archiv für Gartenbau 22: 3, 175-191.
  7. Ivezić, M.i Vukadinović, V. (1985.): Primjena mikroračunara u analizi varijance jednodimenzinalne i dvodimenzionalne klasifikacije. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji 15, 36-51.
  8. Kolota, E. (1982.): Effec6t o fnitrogen fertilizationa and irrigation on cropping in cabbages and leeks. Roczniki Nauk Rolniczych 105:3, 161-175.
  9. Lešić i Belašić
  10. Luchnik, N. A. (1975.): The effect of fertilizers on nutrient utilization during plant developement and on productivity of head cabbage grown on dark chestnut soil. Sbornik Nauchnykh Statei Karagand. Gos. S Kh. Optinoi Stantsii 5, 104-109.
  11. Richards, T. Smith, I. E. and Benett, R. (1984.): Nitrogen fertilization of cabbages in Natal. South African Journal of Plant and Soil 1, 9-11.
  12. Rumpel, J. (1972.): The effect of phorphorus, potassium and molybdenum fertilization on yield and keeping quality of anions, cabbage and carrots grown on muck soil. Proceedings of the 4th International Peat Congress, Otaniemy, Finland, Vol. 3., 121-130
  13. Statistički ljetopis 2001 RH. Državni zavod za statistiku

PROFIT ANALYSIS OF EARLY CABBAGE PRODUCTION

Ružica LONČARIĆ1, Zdenko LONČARIĆ2, Zdravko TOLUŠIĆ1

1Department of Agroeconomics, Faculty of Agriculture of University of J. J. Strossmayer in Osijek, Croatia (E-mail: zloncar@public.srce.hr)
2Department of Agroecology, Faculty of Agriculture of University of J. J. Strossmayer in Osijek, Croatia

Introduction

Organized and market vegetable production present little but important part of Croatian agriculture which needs to provide healthy nutrition for population, quality and various supply and possibility of profitable and low risk production for farmers. The area of vegetable production in Croatia was 134.171 ha in 2000. and 13,8% of that was under white cabbage and Savoy cabbage (Statistički ljetopis hrvatske, 2001.).

Influence of nitrogen fertilization on white cabbage yield was estimated by different authors (Chankseliani 1976., Dudnik et al.1980., Kolota 1982., Richards et al. 1984., Geissler i Schweirz 1974., Drlik and Rogl 1993., Everaats and De Moel 1998), and influence of phosphorus and potassium on cabbage yield too (Alt (1987), Luchnik (1975.) and Rumpel (1972.))

Cropping of white cabbage become more and more interesting because the price and relatively high yield guarantee profit if product is sold in time. The aim of this paper was to estimate influence of fertilization on early cabbage production profitability by means of cost and profit analysis which are influenced by different levels of fertilization.

Materials and methods

Two field experiments with early white cabbage were carried out during three years (1999-2000) in Donji Miholjac. The soil nutrient status in first year was low (7,7 mg P2O5 100 g-1 and 13,7 mg K2O 100 g-1), in second year little higher and in third year medium (24,4 mg P2O5 100 g-1 and 20,5 mg K2O 100 g-1). The economic survey were conducted on considered farm by means of sale, total income, costs (direct costing method) and profit analysis for each fertilisation level.

The cabbage "Resistor" was sown in a transplant container at the begining of February and kept in a greenhouse untill transplantation into the field at the end of March. Plants were transplanted 40 ´ 40 apart (plant density 6,25 p m-2) using a block design with 4 replicates and the harvests were carried out on 27th May 1999, 30th May 2000 and 2nd June 2001.

The experiment A were conducted in 1999 and 2001 with five N levels (controle, 50,100,200 and 300 kg ha-1) with 100 kg P2O5 ha-1 and 300 kg K2O ha-1, and experiment B in 2000 and 2001 with five fertilizer levels (controle, 100:0:0-N1, 200:0:0-N2, 200:90:250-N2P1K1 and 200:180:500-N2P2K2).

Cabbage yield was determinated by measuring of each head mass from every trial plot. Those results and the results of total income (yield ´ market price in Osijek wholesale market) and costs were used for profit calculation. The statistics for all data was done by analysis of variance (Ivezić i Vukadinović, 1985.).

Results and discussion

The lowest head yields were obtained on control plots without fertilizer on both trials.

The fertilization increment conducted on trial A resulted in constantly yield increment, so the lowest yield was achived without fertilization and the highest yield with the highest (N4PK) fertilization (Table 1). At the same time, all the yield increments were significant except yield difference between two highest fertilizer rates (N3PK and N4PK). Proportionally with yield levels, the total incomes as a products of yield and market price (different in all years - 3,14 kn kg-1 in 1999, 3,63 kn kg-1 in 2000 and 2,25 kn kg-1 in 2001) were 44.100 - 211.780 kn ha-1. Differences between incomes were significant as much as the yield differences were.

The costs were different because of different fertilization and sale costs (caused by yield differences). The significancy was the same as for incomes and yields. Profit increment, as a incomes reduced with costs, rised proportional with fertilization rates, and it was 17.370 kn ha-1 - 175.210 kn ha-1, but significant increment of profit was achieved only by N2PK and N3PK fertilizer rates.

The fertilizer treatments on trial B resulted also in yield (47,3 - 80,5 t ha-1) and income (156.890 - 243.280 kn ha-1) increment, but significant increments were obtained by all fertilization compared to controle, and the highest fertilization (N2P2K2) compared to low nitrogen (N1) fertilization (Table 2). The costs were significantly higher with every higher fertilizer rate except between rates N1 and N2.

However, although the profit increments were obtained (127.000 controle and 205.890 highest fertilization) the significant rising of profit was achieved with every fertilizing doses compared to controle, but without significancy between conducted fertilizer doses (variability of trial results and relatively small profit increment).

Table 1: Yield, income, costs and profit of cabbage production in 1999 and 2001 year (trial A)

fertilizationyield (t ha-1)income (000 kn ha-1)costs (000 kn ha-1)profit (000 kn ha-1)
kontrola27,1 a44,10 a26,73 a17,37 a
N1PK47,4 b70,30 b31,14 b39,15 a
N2PK57,2 c148,63 c32,70 c115,93 b
N3PK73,7 d197,81 d35,42 d162,39 c
N4PK78,6 d211,78 d36,57 d175,21 c
differences between values with the same letters are not significant at the 5%

Table 2: Yield, income, costs and profit of cabbage production in 2000 and 2001 year (trial B)

fertilizationyield (t ha-1)income (000 kn ha-1)costs (000 kn ha-1)profit (000 kn ha-1)
kontrola47,3 a156,89 a29,89 a127,00 a
N169,1 b208,40 b32,86 b175,54 b
N270,4 bc211,90 bc33,53 b178,37 b
N2P1K174,8 bc220,77 bc35,37 c185,40 b
N2P2K280,5 c243,28 c37,38 d205,89 b
differences between values with the same letters are not significant at the 5%

Conclusion

According to yield and profit results the optimum nitrogen fertilizer dose for early cabbage is between 200 and 300 kg ha-1with regarding phosphorus and potassium fertilization according to nutrient soil status, becouse the higher dose of P and K did not result in significantly higher yield. The income is rising proportionaly to yield increasing and the costs too becouse of higher fertilizer and sale costs. High profit, even on controle plots without fertilizer, were result of relatively high potentional soil productivity in third trials year and presumptioned saling of all the produced market yield amount.

Literatura

  1. Alt, D. (1987.): Influence of P- and K-fertilization on yield of different vegetable species. Journal of Plant Nutrition 10:9-16, 1429-1435.
  2. Chankseliani, Z. (1976.): Fertilization of head cabbage in Georgian SSR. Khimiya v Sel'skom Khozyaistve 14:12, 21-22.
  3. Drlik, J. and Rogl, J. (1993.): Nitrogen fertilization of some vegetable species in relation to yield, quality and environmental protection. Zahradnictvi 20: 1, 31-42.
  4. Dudnik, S. A., Antonov, A. V. and Pleshkov, K. K. (1980.): Effectiveness of fertilization in earlly cabbage under irrigation. Khimya v Sel'skom Khozyaistve 8, 29-30.
  5. Everaats, A. P. and De Moel, C. P. (1998.): The effect of nitrogen and method of application on yield and quality of white cabbage. European Journal of Agronomy 9, 203-211.
  6. Geissler, T. and Schwierz, A. (1974.): Further studies on the level of nitrogen fertilization in field vegetable production using area. Archiv für Gartenbau 22: 3, 175-191.
  7. Ivezić, M.i Vukadinović, V. (1985.): Primjena mikroračunara u analizi varijance jednodimenzinalne i dvodimenzionalne klasifikacije. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji 15, 36-51.
  8. Kolota, E. (1982.): Effec6t o fnitrogen fertilizationa and irrigation on cropping in cabbages and leeks. Roczniki Nauk Rolniczych 105:3, 161-175.
  9. Lešić i Belašić
  10. Luchnik, N. A. (1975.): The effect of fertilizers on nutrient utilization during plant developement and on productivity of head cabbage grown on dark chestnut soil. Sbornik Nauchnykh Statei Karagand. Gos. S Kh. Optinoi Stantsii 5, 104-109.
  11. Richards, T. Smith, I. E. and Benett, R. (1984.): Nitrogen fertilization of cabbages in Natal. South African Journal of Plant and Soil 1, 9-11.
  12. Rumpel, J. (1972.): The effect of phorphorus, potassium and molybdenum fertilization on yield and keeping quality of anions, cabbage and carrots grown on muck soil. Proceedings of the 4th International Peat Congress, Otaniemy, Finland, Vol. 3., 121-130
  13. Statistički ljetopis 2001 RH. Državni zavod za statistiku


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2014 Zdravko Matotan & Abacus