o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2003:
STARE I PRIZNATE SORTE U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI POVRĆA

UTJECAJ ROKOVA UZGOJA I BERBE NA KVALITATIVNA SVOJSTVA KINESKE RAŠTIKE (Brassica rapa L. ssp. chinensis (L.) Hanelt

UTJECAJ MIKORIZE I RAZLIČITO OBOJENIH PE FILMOVA NA PRINOS SLATKOG KRUMPIRA - BATATA (Ipomea batatas L.)

INFLUENCE OF SUBSTRATE COMPOSITION ON THE QUANTITY AND QUALITY OF PLEUROTUS MUSHROOMS YIELD

HIDROPONIJSKI UZGOJ PAPRIKE (Capsicum annuum L.) NA KAMENOJ VUNI

MORPHO - ANATOMICAL CHANGES PRODUCED BY THE PHYTOPHTHORA INFESTANS (MONT.) DE BY. AT THE TOMATO CROP IN GREENHOUSE

NEKE KARAKTERISTIKE SLOVENSKIH SORTI POVRĆA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

THE DROOPING IRRIGATION AND THE WATER CONSUMPTION IN THE CASE OF SOLARIUM CULTIVATED CUCUMBERS

ANALIZA PROFITABILNOSTI PROIZVODNJE RANOG KUPUSA

PRINOS I SKLADIŠNA SPOSOBNOST SORATA LUKA

FIELD RESISTANCE OF SEVEN DIFFERENT LETTUCE CULTIVARS ON THE OCCURRENCE OF LETTUCE DOWNY MILDEW (Bremia lactucae Regel)

YIELD AND QUALITY OF FORCED CHICORY (Chicorium intybus L.) cv. 'Goriški'

UTJECAJ STAROSTI PRESADNICA I KULTIVARA NA KOMPONENTE PRINOSA TIKVICE

THE NEW ADMITED DOMESTIC AND INTRODUCED VARIETIES OF TOMATOES

UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA VEGETATIVNI RAST I PRINOS RAJČICE U POSTRNOM ROKU UZGOJA

THE EFFECT OF DIFFERENT TYPES OF FERTILIZATION AND PLANTS DENSITY ON TOMATOES CULTIVATED IN GREENHOUSE ON ORGANIC SUBSTRATUM

UZGOJ RAJČICE NA INERTNIM SUPSTRATIMA

SUVREMENI KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE POVRĆARSKE PROIZVODNJE

IZBOR KULTIVARA RAJČICE ZA HIDROPONSKI UZGOJ

KAKVOĆA PLODOVA RAJČICE UZGOJENIH NA KAMENOJ VUNI

EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE

REACTION OF CAPSICUM SPECIES, HYBRIDS AND BREEDING LINES TO OBUDA PEPPER TOBAMOVIRUS (SYN: TOMATO MOSAIC TOBAMOVIRUS)

INTRODUKCIJA KULTIVARA LUBENICE U DALMATINSKA KRŠKA POLJA

NAVODNJAVANJE ZASLANJENOM VODOM U UZGOJU LUBENICE

PROMJENE SADRŽAJA ŠEĆERA TIJEKOM MLIJEČNE ZRIOBE GENOTIPOVA KUKURUZA ŠEĆERCA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 38. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2003. godine - OPATIJA
MINERALNI SASTAV RADIČA (Cichorium intybus var. foliosum L.) PRI RAZLIČITIM GNOJIDBAMA

Mirjana ĆUSTIĆ1, Milan POLJAK, Lepomir ČOGA, Tomislav ĆOSIĆ, Martina LJUBIČIĆ, Ivan PAVLOVIĆ, Nina TOTH2

1Zavod za ishranu bilja
2Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (E-mail: mirjana.custic@agr.hr)

Uvod

Interes za poznavanjem kemijskog sastava hrane, osobito nutritivnom vrijednošću povrća svakodnevno raste (Müller i Hippe, 1987, Ćustić i sur. 2002). Razlog tomu su utjecaji različitih, često puta netočnih informacija, pa je stoga često puta bezrazložno i agresivno napadnuta upotreba mineralnih gnojiva u poljoprivredi. Povrće predstavlja važan izvor minerala (fosfor, kalij, kalcij, magnezij, željezo, mangan, bakar, cink) (Hermann 1969, Lešić i sur 2002), a koji su uključeni u temeljne procese metabolizma. Kako bi se minerali akumulirali u biljci, potrebna je njihova adekvatna zastupljenost u tlu (Maynard i Kirkby 2001). Ukoliko ih u tlu nema u dovoljnoj količini, treba ih dodati u vidu gnojiva. Cilj je stoga ovog rada analizirati kako različiti oblici i količine gnojiva, djeluju na akumuliranje pojedinih minerala u crvenom glavatom radiču, povrću koje se zbog povoljnog djelovanja na ljudski metabolizam sve više konzumira.

Materijal i metode

Identičan gnojidbeni pokus postavljen je na glavatom radiču, metodom latinskog kvadrata sa 5 varijanata gnojidbe: stajski gnoj (5kg m-2), tri nivoa kompleksnog mineralnog gnojiva NPK-5:20:30 (50, 100 i 150 g m-2), te negnojena kontrolna varijanta. Istraživanja su provedena u Žumberku i Lici, 1999 i 2000.godine. Vremenske prilike u 1999. g. bile su optimalne za uzgoj radiča, dok je u 2000. g. u periodu vegetacije vladala suša sa visokim temperaturama. Tlo je praškasta ilovača sa pH reakcijom u H-20 od 5.9-7.0, 2.2 do 3.1 % humusa, 0.25 do 6.9 mg P205 100 g-1 te 7.4 do 14.5 mg K20 100-1 g tla . Sjeme radiča (Leonardo, Bejo Zaden) sijano je u polistirenske kontejnere, razvijene presadnice sadile su se u pokus (40x40 cm) tijekom srpnja, a berba je obavljena u tehnološkoj zriobi radiča (tijekom listopada). Sa svake parcele slučajnim odabirom uzete su 4 glavice radiča za kemijsku analizu. Kalij je određen plamenfotometrijski, fosfor spektofotometrijski, a ostali minerali određeni su AAS- metodom u kiselom mediju iz mokro spaljenog uzorka. Statistička obrada podataka provedena je dvosmjernom analizom; koristeći SAS System Software (SAS, 1989.).

Rezultati i rasprava

Istraživanja pokazuju da u količini fosfora u glavatom radiču nije bilo značajnih razlika, niti prema varijantama gnojidbe, a niti prema godinama i lokacijama (0.87 - 1.26 % P2O5), što je u skladu sa navodima nekih drugih autora za slične kulture , ili nešto više nego kod Cichorium endivia (0.46-0.69 % P2O5) kako navodi Bergmann, 1992. U količini kalija u glavatom radiču utvrđene su značajne razlike u 1999 godini prema varijantama gnojidbe, na obje istraživane lokacije (Tablica 1). Suprotno tomu u 2000. g. nije bilo značajnih razlika prema varijantama gnojidbe. Utvrđene vrijednosti kalija varirale su od 3.96 do 6.24 % K20 ,što je uglavnom u skladu s nekim našim prethodnim istraživanjima (Ćustić, 1996), a više je od navoda Bergmann-a (1992) za neke slične kulture poput Cichorium endivia (1.81-2.41 % K20). Vrijednosti kalcija kretale su se od 0.41 -0.74 % Ca, što je također više nego u endivije (0.3 -0.5 % Ca). Vrijednosti magnezija u radiču (0.28-0.46 % Mg), više su od literaturnih za cikoriju (0.10 - 0.13 % Mg). Općenito najniža količina Mg utvrđena je u kontroli bez gnojidbe u Žumberku 1999. Vrijednosti željeza u biljci mogu varirati od 50 -2 00 mg kg-1 Fe, a poznato je također da je lisnato povrće sklono akumuliranju željeza i da spada u "ferofilne" biljke. U ovim su se istraživanjima vrijednosti željeza u radiču kretale od 151-352 mg kg-1 (Tablica 1). Nešto niže vrijednosti utvrđene su 2000 u Lici. Gnojidba nije pokazala posebno značajan utjecaj na količinu željeza, iako se 1999 u Žumberku uočava povećanje Fe u gnojenim varijantama. Količine mangana kretale su se od 54 -112 mg kg-1 Mn (Tablica 1) i više su od literaturnih navoda za slične kulture poput Lactuca sativa capitata (30-100 mg kg-1 Mn). U kontrolnoj varijanti i varijanti gnojenoj stajskim gnojem utvrđena je 1999 manja količina mangana na obje istraživane lokacije. Vrijednosti cinka u radiču prilično su ujednačene (53 -69 mg kg-1 Zn) i nisu utvrđene razlike prema varijantama gnojidbe, a u skladu su sa vrijednostima nekih sličnih kultura, poput salate (30 - 80 mg kg-1). Niti u količini bakra nisu utvrđene značajne razlike temeljem gnojidbe, a vrijednosti variraju od 5 -14 mg kg-1 Cu, što se kreće unutar navedenih vrijednosti za salatu (7 - 15 mg kg-1 Cu).

Tablica 1. Količina kalija, magnezija, željeza i mangana u radiču , pri različitoj gnojidbi

Varijanta m-2%mg kg-1
K2OMgFeMn
 19992000199920001999200019992000
 Ž1L2ŽLŽLŽLŽLŽLŽLŽL
O3.96d4.00b5.006.180.28c0.310.450.36296c33530417886b81b7458
5 kg 4.24cd4.37b5.166.210.31b0.300.450.34312bc29029817086b80b6454
50 g NPK4.64bc5.30a5.606.240.31b0.310.450.35305bc29731215895a94ab7459
100 NPK g5.82a5.23a5.526.190.33a0.300.440.34350a30431717899a98ab9357
150 g NPK5.16b5.75a5.126.090.32ab0.300.460.35319b282352151100a112a8556
LSD P<0.050.530.57n.s.n.s.0.014n.s.n.s.n.s.16.0n.s.n.s.n.s.8.419.0n.s.n.s.
1Žumberak
*Lika

Zaključak

Gnojidba je dovela do značajnijeg povećanja količine kalija, te relativnog povećanja magnezija, željeza i mangana u radiču. Važno saznanje za ova istraživanja je da su utvrđene vrijednosti važnih minerala općenito nešto više od literaturnih navoda za slične kulture. Ovo upućuje na zaključak da radič može zaista predstavljati kvalitetan izvor minerala, ukoliko ih i u tlu ima u dovoljnoj količini. U slučaju nedostatka nekog biogenog elementa u tlu potrebno je vršiti gnojidbu njime.

Literatura

  1. Bergmann W. (1992) : Nutritional Disorders of Plants. Development, Visual and Analytical Diagnosis. Gustav Fisher Verlag Jena. Stuttgart. New York.

  2. Ćustić M. (1996) : Influence of nitrogen fertilization upon the amino acids composition in head chicory. [Dissertation] Zagreb, Croatia.

  3. Ćustić M., Horvatić M., Butorac A. ( 2002) : Effects of nitrogen fertilization upon the content of essential amino acids in head Chicory ( Cichorium intybus L. var. foliosum). Sci. Hort. 92 : 205 - 215.

  4. Ćustić M., Poljak M., Toth N. (2000) :Effects of nitrogen nutrition upon the quality and yield of head chicory (Cichorium intybus L. var. foliosum). Acta Hort. 533: 401- 410.

  5. Hermann K.(1969): Gemüse und Gemüseduerwaren. Verlag Paul Parley. Berlin.

  6. Krug H. (1986): Gemuseproduktion, Ein Lehr-und Nachschlagewerk fur Studium und Praxis. Verlag paul parey, Berlin.

  7. Lešić R., Borošić J. Butorac I., Ćustić M., Poljak M., Romić D., (2002.) : Povrćarstvo, Zrinski, Čakovec

  8. Mengel K., Kirkby A.E., (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition , Kluwer Academic Publisher, Dordrecht, Netherlands

  9. Müller K., Hippe J. (1987): Influence of differences in nutrition on important quality ccaracreristics of some agricultural crops. Plant and Soil 100: 35-45.

  10. SAS (1989): SAS/STAT User,s guide, Ver.6, Vols.&2,4th edition. SAS Institute, Inc., Cary, NC.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus