o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2003:
UTJECAJ ROKOVA UZGOJA I BERBE NA KVALITATIVNA SVOJSTVA KINESKE RAŠTIKE (Brassica rapa L. ssp. chinensis (L.) Hanelt

UTJECAJ MIKORIZE I RAZLIČITO OBOJENIH PE FILMOVA NA PRINOS SLATKOG KRUMPIRA - BATATA (Ipomea batatas L.)

INFLUENCE OF SUBSTRATE COMPOSITION ON THE QUANTITY AND QUALITY OF PLEUROTUS MUSHROOMS YIELD

HIDROPONIJSKI UZGOJ PAPRIKE (Capsicum annuum L.) NA KAMENOJ VUNI

MORPHO - ANATOMICAL CHANGES PRODUCED BY THE PHYTOPHTHORA INFESTANS (MONT.) DE BY. AT THE TOMATO CROP IN GREENHOUSE

NEKE KARAKTERISTIKE SLOVENSKIH SORTI POVRĆA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

THE DROOPING IRRIGATION AND THE WATER CONSUMPTION IN THE CASE OF SOLARIUM CULTIVATED CUCUMBERS

ANALIZA PROFITABILNOSTI PROIZVODNJE RANOG KUPUSA

PRINOS I SKLADIŠNA SPOSOBNOST SORATA LUKA

FIELD RESISTANCE OF SEVEN DIFFERENT LETTUCE CULTIVARS ON THE OCCURRENCE OF LETTUCE DOWNY MILDEW (Bremia lactucae Regel)

YIELD AND QUALITY OF FORCED CHICORY (Chicorium intybus L.) cv. 'Goriški'

MINERALNI SASTAV RADIČA (Cichorium intybus var. foliosum L. ) PRI RAZLIČITIM GNOJIDBAMA

UTJECAJ STAROSTI PRESADNICA I KULTIVARA NA KOMPONENTE PRINOSA TIKVICE

THE NEW ADMITED DOMESTIC AND INTRODUCED VARIETIES OF TOMATOES

UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA VEGETATIVNI RAST I PRINOS RAJČICE U POSTRNOM ROKU UZGOJA

THE EFFECT OF DIFFERENT TYPES OF FERTILIZATION AND PLANTS DENSITY ON TOMATOES CULTIVATED IN GREENHOUSE ON ORGANIC SUBSTRATUM

UZGOJ RAJČICE NA INERTNIM SUPSTRATIMA

SUVREMENI KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE POVRĆARSKE PROIZVODNJE

IZBOR KULTIVARA RAJČICE ZA HIDROPONSKI UZGOJ

KAKVOĆA PLODOVA RAJČICE UZGOJENIH NA KAMENOJ VUNI

EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE

REACTION OF CAPSICUM SPECIES, HYBRIDS AND BREEDING LINES TO OBUDA PEPPER TOBAMOVIRUS (SYN: TOMATO MOSAIC TOBAMOVIRUS)

INTRODUKCIJA KULTIVARA LUBENICE U DALMATINSKA KRŠKA POLJA

NAVODNJAVANJE ZASLANJENOM VODOM U UZGOJU LUBENICE

PROMJENE SADRŽAJA ŠEĆERA TIJEKOM MLIJEČNE ZRIOBE GENOTIPOVA KUKURUZA ŠEĆERCA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 38. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2003. godine - OPATIJA
STARE I PRIZNATE SORTE U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI POVRĆA

Mihaela ČERNE1, Nina KACJAN MARŠIĆ2, Urša PEČAR3 1 Španova pot 5, Ljubljana, Slovenia
2 Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo, Ljubljana, Slovenija (E-mail: nina.kacjan.marsic@bf.uni-lj.si)
3 Kmetijski inštitut Slovenije, Ljubljana, Slovenija

Uvod
Ekološka proizvodnja, koja je dio Slovenskog programa za uzgoj biljaka, prilagođenog okolini, bitna je za održavanje malih gospodarstava, za očuvanje okoliša, okolišu prihvatljivog krajolika, biološke raznolikosti i proizvodnje slovenskih sorti. Prema podacima statističkog popisa povrćarstva u 2000. godini od ukupne proizvodnje povrća 2 % se proizvodi po ekološkim načelima. Kontrola ekološke proizvodnje počela je u 1998 godini. Slovenski znak za ekološku proizvodnju je BIODAR. Biološko-dinamična proizvodnja se kontrolira od 1997. godine i zaštitni znak za proizvode je DEMETER. U biološko-dinamičnoj proizvodnji proizvođači uvažavaju biološku raznolikost, plodored, otporne sorte, siju, presađuju i beru na dane utvrđene u Sjetvenom kalendaru, upotrebljavaju biološko-dinamične preparate za izradu komposta, i prirodna sredstva za prskanje protiv štetnika i bolesti (Tomažič i Černe, 2001). U biološko-dinamičnoj proizvodnji u zaštićenom prostoru u Sloveniji, se počela uvoditi rajčica. Zbog toga se je u 1998 godini počelo sa istraživanjima sorti za proizvodnju u zaštićenom prostoru i na otvorenom prostoru, na gospodarstvu lociranom u okolini Maribora, gdje se proizvodi prema biološko-dinamičnoj metodi več 20 godina.
Stare sorte kupusa uzgajane su za preradu u kiseli kupus već vjekovima u različitim krajevima Slovenije i one su bile izvorni material za oplemenjivanje novih sorti već uvedenih u registar sorti. Te sorte su bile ispitane u ekološkoj proizvodnji u 2001 godini.

Materijali i metode rada
Stare sorte (Milka, Maribor), hibrid (Arletta), sorte (San Marzano i Marmande) smo proučavali u nezagrijanom, drvenom plasteniku i na otvorenomu, na zemljištu pokrivenom sa crnom PE folijom. Pokus je bio postavljen po split plot nacrtu u tri ponavljanja. Na osnovnoj parceli od 4.8 m2 je posađeno 10 biljaka posađenih na razmaku 1.2 m izmedu redova i 0.4 m u redu, gustoće 2.08 biljaka/m2. Kao predhodna kultura je tri godine uzgajana mješavina travnate djeteline. Upotrebljen je kompost izrađen sa kompostnim preparatima, otopine izrađene od stolisnika, hrena, koprive i vratića su bile upotrebljene za zaštitu biljaka. Stare sorte Milka i Maribor se više od 50 godina održavaju selekcijom na gospodarstvu Koren Milke. Stara sorta Milka je u tipu sorte Volovsko srce, stara sorta Maribor ima liste nalik krumpiru. Za pospješenje razvoja rajčice, smo 27. svibnja, sadili na uzdignute gredice uz jedan red rajčice, na sredini, po jedan red celera na svaku stranu. Berba na otvorenom prostoru je trajala od 31. srpnja do 10. rujna, a berba u zaštićenom prostoru se produžila do 28. listopada. Tri slovenske sorte kupusa Emona, Kranjsko okroglo i Ljubljansko smo istraživali na šest ekoloških gospodarstava i uspoređivali sa sortom Varaždinsko. Pokuse smo izveli po metodi slučajnog razporeda u blokovima, u tri ponavljanja. Na osnovni parceli veličine 3.6 m2, 12 biljaka je bilo posađenih na razmaku 0.5 m u redu i 0.6 m između redova, gustoća 3.33 biljaka/m2. Uzorci listova kupusa bili su testirani po sistemu Biolog, gdje smo utvrđivali prisutnost bakterije Xsanthomonas campestris pv. campestris. Satistička analiza podataka izvedena je po analizi varijance, a značajnost razlika između prosječnih vrijednosti za sorte i tretmana testirana je Fisher testom rangova.

Rezultati
Ukupni i tržni prinosi rajčice su bili u plasteniku značajno veći nego u proizvodnji na otvorenom. Razlika između oba tretmana je 2.61 kg/m2 za ukupni i 3.27 kg/m2 za tržni prinos. Postojale su i značajne razlike u prinosu između pojedinih sorti. Najmanji i podjednak prinos je bio izmjeren kod sorti San Marzano i Marmande. Stara sorta Milka i hibrid Arletta su imale veći i podjednak ukupni prinos, a najveći prinos je imala stara sorta Maribor. Tržni prinos je bio veći i podjednak kod stare sorte Milka i Maribor, te hibrida Arletta.
Tablica 1. Prinos sorti rajčice u plasteniku i na otvorenom u kg/m2.
 Sorta
TretmanPrinosSan MarzanoArlettaMarmandeMilkaMariborAverage
U plastenikuUkupni3.937.603.367.188.666.15
 Tržišni3.456.862.515.566.965.07
 Netržišni0.480.740.851.621.701.08
Na otvorenomUkupni1.983.532.643.875.663.54
 Tržišni0.991.901.302.032.801.80
 Netržišni0.991.621.341.842.861.74
ProsijekUkupni2.955.563.005.537.164.84
 Tržišni2.224.381.913.804.883.43
 Netržišni0.741.181.091.732.281.41
Interakcija između sorti i dviju tehnologija uzgoja nije bila značajna. Sorte i hibridi jednako su pogodni za uzgoj u plasteniku i na otvorenom. Očekivalo se, da će imati hibrid Arletta veći prinos u usporedbi sa starim sortama, a rezultati tog ostraživanja ukazuju, da u tržnom prinosu nije bilo razlike između njih. U našim predhodnim istraživanjima je hibrid Arletta, kod konvencionalnog sistema uzgoja u plasteniku, imao prinos 6.73 kg/m2, a na otvorenom 3.77 kg/m2 (Černe, 1996).

Tablica 2. Tržni prinos četiri sorte kupusa na šest gospodarstava u t/ha.
LokacijaEmonaKranjsko okrogloLjubljanskoVaraždinskoAverageLSD
0,05
Cerknica38.1051.1544.7517.0537.768.25
Hotemaže37.0337.8241.8224.2435.229.75
Sostro37.3044.7526.3728.7734.305.3
Obrije32.5038.9035.1617.3130.976.72
Rašica35.7053.2830.1019.9834.778.90
Ljubljana43.9636.7626.3713.5830.178.15
Prosijek37.4343.7834.1020.1633.86 
Na pet gospodarstava (Cerknica, Hotemaže, Obrije, Rašica, Ljubljana) je sorta Varaždinsko imala najmanji prinos, a u Sostrom je prinos te sorte bio podjednak prinosu sorte Ljubljansko. U Cerknici, Sostrom i Rašici je imala sorta Kranjsko okroglo najveći prinos. U Hotemažima i Obrijama je bio prinos sorti Kranjsko okroglo, Emona i Ljubljansko podjednak. U Cerknici i Rašici nije bilo značajnih razlika kod sorti Emona i Ljubljansko. U Ljubljani je bio prinos kod sorte Emona jednak sorti Kranjsko okroglo i značajno veći nego kod sorte Ljubljansko.

Tablica 3. Crna trulež provodnih snopova (Xsanthomonas campestris pv. campestris) - reakcija na zaraženim listovima
Sorta
Lokacija i datum uzimanja uzoraka
EmonaKranjsko okrogloLjubljanskoVaraždinsko
Ljubljana , 9. rujna vjerovatno pozitivnovjerovatno negativanvjerovatno negativannegative
Sostro , 1. listopadavjerovatno negativanvjerovatno negativanpozitivanvjerovatno negativan
Hotemaže, 1. listopadapozitivanvjerovatno negativan//
Cerknica, 4. listopadavjerovatno negativannegativanpozitivannegativan
Sostro, 27. studenognegativannegativannegativanvjerovatno pozitivno
U Obrijama i Rašici nije bilo nikakvih znakova zaraze na listovima. Sorta Kranjsko okroglo nije bila zaražena sa crnim truležem provodnih snopova u Cerknici i Sostrom, a u ostalim uzorcima su bili prisutni patovari bakterije Xsanthomonas. Sorta Emona je bila u Hotemažima, sorta Ljubljansko u Cerknici i Sostrom pri prvom testiranju je bila zaražena crnim truležem provodnih snopova. Sorta Varaždinsko je vjerovatno bila zaražena sa crnim truležem provodnih snopova kod drugog testiranja u Sostrom.

Zaključci
Stare sorte rajčice Milka i Maribor se u tržnom prinosu niso razlikovale od prinosa hibrida Arletta, ali su u plasteniku imale kraći period berbe nego hibrid Arletta. Pored dobrog prinosa stare sorte u biološko-dinamičnoj proizvodnji razvijaju i veće plodove, koje preferiraju potrošači. Kod uzgoja u plasteniku je berba produžena u listopad a dobijena je i bolja kvaliteta plodova rajčice.
Najmani prinos glava kupusa izmjeren je kod sorte Varaždinsko. Kod sorte Kranjsko okroglo smo izmjerili najveći prinos na tri lokacije. Sorta Kranjsko okroglo je imala najveći udio mase glavice u odnosu na masu biljke i najmanju visinu unutrašnjeg vretena u usporedbi sa visinom glavice. Uzorci kod te sorte iz Sostra i Cerknice nisu bili zaraženi crnim truležem provodnih snopova.

Literatura
Černe, M. 1996. Testing tomato cultivars in Slovenia. In publication: Testing of field crops and vegetables in 1995. Agricultural Institut of Slovenia, Ljubljana, 183-189.
Tomažič, E. and Černe, M. 2001. The Experience at Biological-dynamical Plant Protection of Agricultural Plants. Lectures and papers. 5th Slovenian Conference on Plant Protection. Čatež ob Savi, Slovenia, 6-8 March: p. 69-75.
Census of Horticulturae, Slovenia 2000. Statistical Office of the Republic of Slovenia. Results and Surveys No. 765, Ljubljana, 2001.
Republika Slovenija, Ministrsvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano, 2001, Slovenski kmetijsko okoljski program, s. 19 in Ur. l. 34/2001.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2014 Zdravko Matotan & Abacus