o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2000:
AEROPONSKI UZGOJ RAJČICE (Lycopersicon lycopersicum Mill.) S GUSTOM SADNJOM I DEKAPTACIJOM

NAJZASTUPLJENIJI VIRUSI U NOVOSELEKCIONIRANIM LINIJAMA NISKOG GRAHA ZRNAŠA (Phaseolus vulgaris L. var. nanus Martens)

NOVOPRIZNATI KULTIVARI RAJČICE U REPUBLICI HRVATSKOJ

PRINOS KULTIVARA DETERMINIRANE RAJČICE

PROIZVODNJA RAJČICE U REPUBLICI HRVATSKOJ

STANJE I PERSPEKTIVE PROIZVODNJE RAJČICE U SLOVENIJI

UTJECAJ CRNE POLIETILENSKE FOLIJE I NAVODNJAVANJA NA PRINOS I KVALITETU RAJČICE ZA PRERADU

UTJECAJ ETHRELA NA DOZRIJEVANJE I KVALITETU SJEMENA PAPRIKE

UTJECAJ GNOJIDBE DUŠIKOM I SORTE NA KAKVOĆU I PRINOS KORIJENA CIKLE (Beta vulgaris var. conditiva Alef.)

UTJECAJ KVALITETE SJEMENA GRAHA MAHUNARA NA KLIJAVOST I RAST KLICE

MODELI PROGNOZE ZA SUZBIJANJE PLAMENJAČE (Phytophtora infestans Mont. de Bary) NA RAJČICI

MALČIRANJE I FERTIRIGACIJA U UZGOJU DINJA

KULTIVARI ARTIČOKE (Cynara scolymus L.) ZA JEDNOGODIŠNJI UZGOJ

ALTERNATIVNI SUSTAV UZGOJA RAJČICE (Lycopersicon lycopersicum Mill.)

BILJNI MALČ KAO ČIMBENIK KAKVOĆE MEHANIČKOG SASTAVA RAJČICE

GOSPODARSKA SVOJSTVA NOVOSELEKCIONIRANIH LINIJA GRAHA ZRNAŠA

HIDROPONSKI UZGOJ RAJČICE (Lycopersicon lycopersicum Mill.) NA KAMENOJ VUNI I

HIDROPONSKI UZGOJ RAJČICE (Lycopersicon lycopersicum Mill.) NA KAMENOJ VUNI II

IZBOR HIBRIDA ŠEĆERCA ZA AGROEKOLOŠKE UVJETE SJEVROZAPADNE HRVATSKE

IZRAVNO PREKRIVANJE ROTKVICE POLIMERNIM MATERIJALIMA

KALKULATOR ZA PREPORUKU GNOJIDBE POVRĆA

KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE ZA PRERADU NA PODRUČJU BOLJUNA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 36. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2000. godine - OPATIJA
UTJECAJ RAZLIČITE GNOJIDBE NA PRINOS I KVALITETU RADIĆA

Mirjana Ćustić, Milan Poljak, Nina Toth, Ivan Pavlović

Agronomski fakultet, 10000 Zagreb

SAŽETAK

U radu je istraživan utjecaj različtith oblika i doza gnonjiva na prinos i kvalitetu radića na dvije lokacije sjeverozapadne Hrvatske (Brašljevica u Žumberku, Hrvatsko polje u Dolini Gacke). Uspoređivala se gnojidba s kompleksnim mineralnim gnojivom N:P:K=5:20:30 u dozama od 500, 1000 i 1500 kg/ha, s uobičajenom organskom gnojidbom (50 t/ha stajskog gnoja), te kontrolom bez gnojidbe.

Najbolji prinos polučila je varijanta gnojena s 1500 kg/ha mineralnog gnojiva, a najniži kontrola. Primjena 50 t/ha stajskog gnoja ostvarila je indentičan prinos kao i primjena 500 kg/ha mineralnog gnojiva. Tržni prinosi u Hrvatskom polju (2,71-4,95 kg/m2) općenito su viši od prinosa u Brašeljivici (1,58-2,99 kg/m2). Dobiveni prinosi viši su od literaturnih navoda. U Hrvatskom polju je utvrđeno značajno više kalija (5,75-4,37 % K2O) u svim gnojenim varijantama u odnosu na kontrolu (4,0 % K2O). U Brašljevici je značajno najviše kalija utvrđeno u varijanti gnojenoj s 1000 kg kg/ha (5,82 % K2O). Gnojidba stajskim gnojem nije se značajno razlikovala u količini kalija u odnosu na kontrolu. Razlike u količini fosfora u radiću nisu utvrđene. U Brašeljevici je utvrđena značajno najviša količina kalcija u kontrolnoj varijanti (0,46 % Ca) dok je sadržaj magnezija u gnojenih varijanta (0,30-0,33 % Mg) viši od kontrole (0,28 % Mg). U Hrvatskom polju nisu utvrđene razlike u količini Ca i Mg. Značajno najviša količina željeza utvrđena je u Brašeljevici u varijanti gnojenoj sa 1000 kg/ha mineralnog gnojiva (350 mg Fe/kg suhe tvari). U Brašljevici su utvrđene niže vrijednosti nitrata (956-1682 mg NO3/kg svježe mase) u odnosu na Hrvatsko polje (1503-2045 mg NO3/kg svježe mase). U Brašljevici je varijanta gnojena s 1000 kg/ha mineralnog gnojiva u istoj kategoriji kao i varijanta gnojena stajskim gnojem. U Hrvatskom polju najveća koncetracija nitrata je utvrđena pri gnojidbi s najvećom dozom mineralnog gnojiva. Opterećenost kadmijem i olovom je zanemariva na oba lokaliteta.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus